Šokantno u Evropi: Milioni se drogiraju. Mlađi na kokainu, stariji na heroinu..

Prema godišnjem izvještaju Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), ilegalne supstance u Evropi su prisutne “svugdje” i obuhvaćaju gotovo sve zamislive droge koje koriste sve skupine društva, izvještava Helen Collis za Politico.

Šef Centra, Alexis Goosdeel, istakao je da ovo potvrđuje da problemi s ilegalnim drogama prožimaju naše društvo.

Na temelju analize izvještaja, novinarka Politico-a izdvojila je šest ključnih zaključaka.

Zabilježene su rekordne zapljene

Prvi zaključak je da su zabilježene rekordne zapljene ilegalnih droga širom Europe. Samo u 2021. godini, u zemljama članicama EU-a zaplijenjeno je više od 300 tona kokaina, od čega gotovo trećina u Belgiji (96 tona), gdje je luka Antwerpen postala omiljena ulazna destinacija narkokartelima u Europu. Nizozemska je također zabilježila veliku zaplenu s 72 tone kokaina, dok je Španjolska treća s 49 tona.

Također je zaplijenjeno i devet i pol tona heroina, gotovo dvostruko više nego prethodne godine. Ipak, ta količina je manja od rekordnih 22,2 tone heroina zaplijenjenih u Turskoj 2021. godine.

Kanabis ostaje najpopularniji

Kanabis i dalje ostaje najpopularnija droga, s čak 1072 tone zaplijenjenih u EU-u u 2021. godini. Takav obim zapljena nije viđen duže od desetljeća.

Osim poznatih droga, pojavile su se i nove sintetičke droge nepoznate policiji. Samo prošle godine je registrirano 41 nova psihoaktivna supstanca, čime se ukupan broj prema popisu EMCDDA-e penje na 930.

Ilegalni laboratoriji proizvode kokain

Drugi problem su tzv. kokainski laboratoriji (ilegalni laboratoriji) koji su otkriveni diljem EU-a. Samo u 2021. godini otkriveno je 34 laboratorija, što je 11 više nego godinu ranije. S obzirom na to da kokain koristi oko 3,7 milijuna odraslih osoba u Europi, ovo i nije tako iznenađujuće.

Antwerpen igra ključnu ulogu u ovoj priči, jer je samo prošle godine zaplijenjeno više od 110 tona kokaina, 19 tona više nego 2020. godine. Testiranje otpadnih voda također je pokazalo visoke razine konzumacije kokaina u tom gradu. Međutim, narko karteli su počeli diverzificirati svoje aktivnosti i sve više kokaina se šverca putem manjih luka.

Izvješće ističe da unatoč velikim zapljenama, čistoća kokaina ostaje visoka, a cijena stabilna, što ukazuje na nepostojanje nestašice ove droge na crnom tržištu.

Sintetski kanabinoidi sve prisutniji

Na tržištu su sve više prisutni sintetski kanabinoidi poput “Spicea” i “K2”. To su biljne mješavine obogaćene kemijskim aditivima koji imitiraju djelovanje THC-a, glavnog sastojka marihuane. Ove supstance su vrlo snažne i nose veći rizik od trovanja zbog načina proizvodnje.

Psihodelici u terapeutske svrhe

Rastuća popularnost upotrebe psihodelika u terapeutske svrhe rezultirala je njihovim pojavljivanjem na crnom tržištu. Medijska pažnja koja je usmjerena prema ovim supstancama može potaknuti eksperimentiranje među širom populacijom. To može dovesti do situacija u kojima posebno ranjive osobe mogu biti izložene opasnostima zbog uzimanja ovih supstanci bez medicinskog nadzora.

Stariji korisnici heroina

Više od 60 posto osoba koje se liječe od heroina diljem Europe starije su od 40 godina, dok je manje od 10 posto mlađe od 30. Zdravstvene službe se suočavaju s izazovom prilagođavanja terapijskih programa sve ranjivijoj populaciji. Ovisnost o heroinu nosi društvene probleme poput potpune izolacije, nezaposlenosti i beskućništva.

Utjecaj zabrane uzgoja opijumskog maka u Afganistanu

Dodatnu zabrinutost u vezi s drogama donosi zabrana uzgoja opijumskog maka od strane talibana u Afganistanu. Afganistan je dugo bio glavni globalni izvor opijuma, pa bi prestanak isporuka mogao dovesti do povećane potražnje za drugim, često opasnijim supstancama. Primjerice, u SAD-u je ilegalno proizvedeni fentanil, vrlo snažan sintetski opioid, uvelike zamijenio heroin. Rizik od predoziranja fentanilom je mnogo veći u usporedbi s heroinom.

Izvješće zaključuje da postoji bojazan da će zabrana uzgoja opijumskog maka u Afganistanu utjecati na tržište te pojačati potražnju za sintetskim opioidima. To bi moglo rezultirati povećanim rizikom od zloupotrebe i predoziranja ovim opasnim supstancama.

Prema zaključcima godišnjeg izvještaja Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, ilegalne supstance su sveprisutne u društvu. Zapljene ilegalnih droga dosegle su rekordne brojke širom Europe. U 2021. godini, EU članice su zaplijenile više od 300 tona kokaina, s Belgijom kao vodećom zemljom po zapljeni. Zaplijenjene su i značajne količine heroina i kanabisa. Također, primijećen je porast u korištenju novih sintetičkih droga koje nisu bile poznate policiji.

Kokainske tvornice, odnosno ilegalni laboratoriji za proizvodnju kokaina, postaju sve veći problem. Policija je otkrila 34 takva laboratorija širom EU u 2021. godini. Kako se procjenjuje da oko 3,7 miliona odraslih osoba koristi kokain u Europi, ova brojka nije iznenađujuća. Posebno je zabrinjavajuće stanje u Antwerpenu, koji je postao omiljena ulazna destinacija narko kartela u Europu. Tamo je zaplijenjeno više od 110 tona kokaina u jednoj godini.

Osim toga, izvještaj upozorava na sve veću prisutnost sintetskih kanabinoida, koji su vrlo snažne supstance i nose veći rizik od trovanja. Također se ističe rastuća popularnost korištenja psihodelika u terapeutske svrhe, ali i pojava ovih supstanci na crnom tržištu.

Broj osoba koje se liječe od heroina diljem Europe pokazuje da je više od 60 posto korisnika starije od 40 godina. Ovo postavlja izazov za zdravstvene službe u prilagođavanju terapijskih programa za sve stariju populaciju. Osim toga, ovisnost o heroinu nosi i društvene probleme kao što su izolacija, nezaposlenost i beskućništvo.

Napokon, izvještaj upozorava na zabranu uzgoja opijumskog maka u Afganistanu od strane talibana. Kako je Afganistan bio glavni globalni izvor opijuma, prestanak proizvodnje mogao bi rezultirati povećanom potražnjom za sintetskim opioidima, kao što je fentanil. To bi moglo dovesti do većeg rizika od predoziranja ovim opasnim supstancama.

Izvještaj Evropskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama upozorava na sveprisutnost ilegalnih droga u društvu te rekordne zapljene širom Europe. U 2021. godini, EU članice su zaplijenile više od 300 tona kokaina, pri čemu je Belgija, s lukom Antwerpen, postala glavna destinacija narko kartela. Zaplijene heroina su također porasle, dok je kanabis ostao najpopularnija droga s više od 1000 tona zaplijenjenih.

Novi izazovi su se pojavili s pojavom sintetskih droga, od kojih su neke dosad nepoznate policiji. Registrirano je 41 nova psihoaktivna supstanca u 2021. godini, povećavajući ukupan broj na 930. Također, ilegalni laboratoriji za proizvodnju kokaina postaju sve češći, s 34 otkrivena laboratorija u EU u 2021. godini. Ovo je povezano s porastom broja korisnika kokaina, koji je procijenjen na 3,7 miliona odraslih osoba u Europi.

Uz to, sve veća popularnost upotrebe psihodelika u terapijske svrhe rezultirala je prelaskom tih supstanci na crno tržište. To može dovesti do opasnih situacija, posebno kada se takve supstance koriste bez medicinskog nadzora.

Zabrinutost se također povećava zbog starije populacije koja se liječi od heroina. Više od 60 posto korisnika heroina u Europi starije je od 40 godina, što zahtijeva prilagodbu terapijskih programa za tu ranjivu populaciju.

Dodatnu zabrinutost unosi i zabrana uzgoja opijumskog maka u Afganistanu od strane talibana. S obzirom na to da je Afganistan bio glavni izvor opijuma, očekuje se da će ova zabrana potaknuti veću potražnju za sintetskim opioidima, kao što je fentanil, koji predstavlja veći rizik od predoziranja u usporedbi s heroinom.

Ukratko, izvještaj EMCDDA ukazuje na ozbiljnost problema ilegalnih droga u Europi, s rekordnim zapljenama, pojavom novih sintetskih droga i specifičnim izazovima povezanim s korištenjem droga među starijom populacijom i posljedicama zabrane uzgoja opijumskog maka u Afganistanu.