Zašto EUFOR treba u Brčkom

Uopće nemam dvojbi o tome da li bi jedan kontingent EUFOR-a trebalo rasporediti u Brčko distrikt, uvjeren da bi to bio odličan preventivni potez, ali sam svjestan da do toga neće doći, barem ne u skorije vrijeme. Naime, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko Jonathan Mennuti, odgovarajući na pitanje novinara Nacionala, rekao je da o lokaciji vojnika EUFOR-a odlučuje zapovjednik ove formacije Laszlo Sticz, a u agendi ovog mađarskog generala pretpostavljam da nema novog razmještaja postrojbi. Takav moj dojam podebljao se nakon generalovog susreta s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, iz čijeg je ureda izdato šturo saopćenje o suradnji snaga EUFOR-a i RS-a, a da pritom ni u jednoj rečenici nije spomenuta Bosna i Hercegovina. Kad se ovome doda jedna ranija Sticzova izjava u kojoj BiH promatra isključivo s aspekta dva entiteta, a ne kao državu, onda se u dijelu javnosti pojavila izvjesna dvojba o tome da li zapovjednik Sticz dovoljno poznaje misiju i zadatke EUFOR-a, ali je u svakom slučaju dobro podsjetiti da se ovom operacijom mira zapovijeda iz Bruxellesa, a ne iz Budimpešte.

Čitajte kolumne Đure Kozara: 

Stalna nazočnost jedne satnije (čete) od oko 100 vojnika iz EUFOR-a u Brčko distriktu mnogo bi značila za sigurnost Bošnjaka i Hrvata, a istovremeno bi odvraćala skupinu srpskih nacionalista da na matrici separatizma predsjednika RS-a Milorada Dodika svojataju grad na Savi i izazivaju incidente. Pripadnici druga dva naroda su osjetljivi na nacionalizam, jer ih podsjeća na rat i strahovladu Srpske demokratske stranke koja je u Brčkom od 1992. do 1995. zapovijedala vojskom i policijom. Naime, paravojne formacije SDS-a, uz pomoć bivše JNA, početkom svibnja 1992. izvršile su napad na Brčko, preuzele kontrolu nad gradom i na 14 lokacija zatočile i mučile nekoliko tisuća bošnjačkih i hrvatskih civila, a 500 su ubili. Zbog toga su bh. patrioti vrlo zabrinuti prilikom svojatanja Brčkog, a Milorad Dodik to najviše radi i ne odustaje od teze da je distrikt vlasništvo Republike Srpske. Na proslavi neustavnog dana RS-a prošle godine u Brčkom je rekao: “Mi ovdje imamo grunt i imamo prava. Mi ovdje imamo narod i pravo na demokratski izražaj i političke zahtjeve”. Brčko, naravno, ne može biti samo srpski grad, pored ostalog i zbog toga što u njemu Srbi nisu većinski narod, budući da je, prema popisu od 2013. godine u distriktu bilo ukupno 83.516 stanovnika i to Bošnjaka 42,4 posto, Srba 34,6 posto, Hrvata 20,7 posto i ostalih 2,4 posto.

Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je službeno osnovan 8. ožujka 2000. godine nakon međunarodne arbitraže i to rješenje je amandmanski uneseno i u Ustav BiH, a pored supervizora, i dalje postoji Arbitražni tribunal. Predsjednik tog tribunala, američki diplomata Clint Williamson prošle godine bio je u Brčkom i Sarajevu i sugovornike podsjetio na stalnu obvezu da procjenjuje koliko sve strane poštuju odredbe konačne arbitražne odluke o statusu Brčkog, kao i na obvezu Arbitražnog tribunala da postupi na odgovarajući način u slučaju ozbiljnog nepoštivanja odredbi te odluke. Gospodin Williamson smatra da Arbitražni tribunal nema rok i da će postojati dok se konačno ne riješi status Brčkog, čime je odgovorio ministru MUP-a RS-a Siniši Karanu koji je izjavio da je došlo vrijeme da se preispita potreba funkcioniranja međunarodne zajednice u Brčkom i Arbitražnog tribunala. Za razliku od Williamsona, entitetski ministar tvrdi da je nakon 24 godine konačna arbitražna odluka za Brčko implementirana, ali nije predložio kako bi trebalo promijeniti institucionalni status Brčkog.

Umjesto Karana, prijedlog za novu poziciju Brčkog iznio je ministar sigurnosti Nenad Nešić koji je na Facebooku objavio kartu Republike Srpske, u bojama zastave RS-a, s naslovom: “Republika Srpska – 25.053 km/2. Ni metar manje, ni metar više”! Poruka tog posta bila je očita budući da je u kartu RS-a uključio i Brčko distrikt, uvećavši postojeću teritorijalnu površinu RS-a za 493 četvorna kilometra, koliko zauzima distrikt. Time je potvrdio Dodikov stav o pripajanju Brčkog Republici Srpskoj kao dijela projekta otcjepljenja RS-a od BiH. Zbog tog svojatanja Nešić se protivi inicijativi prvog zamjenika predsjednika Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denisa Zvizdića da dio EUFOR-a bude stacioniran u Brčkom, jer bi ministar očito bio sretan da u gradu na Savi nema nikakve ingerencije međunarodne zajednice. O tome sigurno neće odlučivati ni on, ni njegovi mentori. I pošto je Nenadu Nešiću važno je li onaj tko govori ili piše o Brčkom bio u tom gradu, moram ga obavijestiti da sam tamo više puta boravio, a prvi put 1968. još dok se ministar nije ni rodio.