Vrste komaraca biraju različite ljude: Naučnici otkrili zašto

Vrste komaraca ne privlače iste ljude, pokazuje novo istraživanje. Zato osoba koju jedni komarci često ubadaju ne mora biti privlačna drugima.

U studiji objavljenoj u časopisu iScience istraživači s Međunarodnog univerziteta Floride (FIU) ispitali su reakcije tri vrste komaraca na 119 dobrovoljaca. Nijedan učesnik nije privukao sve tri vrste. Svaka je pokazala sklonost drugoj grupi ljudi, što istraživači povezuju s mirisom i hemijskim sastavom kože.

Otkriće bi moglo promijeniti pristup sprečavanju bolesti koje prenose komarci. Različite vrste reagiraju na različite signale s ljudske kože. To otvara mogućnost razvoja sredstava prilagođenih pojedinim vrstama.

„Ako izdvojimo sastojke ljudskog mirisa koji privlače ili odbijaju komarce, mogli bismo razviti nove načine borbe protiv bolesti koje oni prenose“, rekao je Matthew DeGennaro. On je neurogenetičar koji vodi istraživački tim i Institut za biomolekularne nauke na FIU-u.

Svaka vrsta ima svoje sklonosti

Istraživači su proučavali vrste Aedes aegypti, Aedes albopictus i Culex quinquefasciatus. One prenose ozbiljne bolesti, među kojima su žuta groznica, denga, zika i groznica Zapadnog Nila.

Istraživanje je vodila doktorandica Kaylee Marrero. Prema istraživačima, ovo je prvo neposredno poređenje reakcija više vrsta komaraca na iste ljude. „Na početku istraživanja nismo očekivali da će različite vrste biti sklonije različitim ljudima“, rekla je Marrero. Iznenadilo ju je i to što se svaka vrsta oslanja na drugačiji sastav mikroorganizama na koži.

Vrstu Aedes aegypti više su privlačili ljudi koji nisu koristili parfeme ni druge mirisne proizvode. Na njihovoj koži bilo je i manje određenih isparljivih hemijskih spojeva. Ovaj komarac obično ubada danju i pokazao je blagu sklonost muškarcima.

Aedes albopictus, poznat kao azijski tigrasti komarac, također ubada danju. Naročito su ga privlačili ljudi čija je koža oslobađala više ketona i prirodnih isparljivih spojeva sličnih biljnim.

Culex quinquefasciatus, južni kućni komarac, ubada nakon mraka. Posebno je osjetljiv na mikrobiom kože, zajednicu bakterija, gljivica i drugih mikroorganizama. Neke porodice bakterija povezane su s većom privlačnošću, dok su druge, čini se, odvraćale komarce.

Šta otkriva miris ljudske kože

Ljudska koža oslobađa mješavinu više od 1.000 isparljivih organskih spojeva. Mnoge od njih naučnici još nisu u potpunosti identificirali niti razumjeli. Uz to, mikroorganizmi koji žive na koži povezani su s razlikama u tjelesnom mirisu.

Da bi ispitali privlačnost komarcima, istraživači su prikupili uzorke tjelesnog mirisa i mikrobioma kože učesnika. Zatim su utvrdili prisutne hemijske spojeve i mikroorganizme te izmjerili njihove relativne količine. Rezultate su uporedili s reakcijama komaraca.

Utvrđena je snažna povezanost između sklonosti komaraca i razlika u hemijskom sastavu kože. Povezanost je zabilježena i kod mikroorganizama koji na njoj žive. Svaka od tri vrste redovno je birala drugu grupu dobrovoljaca.

„To se jasno poklopilo s razlikama u bakterijama na koži i mirisima“, rekao je DeGennaro. „Sada mi je jasno da mikrobiomi naše kože određuju naš prepoznatljiv tjelesni miris. Svaka vrsta pronašla je svoj način da ga prepozna.“

Mogućnost preciznije zaštite

Saznanja o tome koje hemijske spojeve i bakterije pojedine vrste komaraca privlače mogla bi pomoći u razvoju ciljanih sredstava protiv njih. Istraživači s FIU-a time postavljaju naučne temelje za precizniju zaštitu, ali takva sredstva tek treba razviti.

Rezultati bi mogli pomoći i u planiranju javnozdravstvenih mjera. Zajednice bi zaštitu mogle usmjeriti na komarce koji prenose bolesti na njihovom području. Umjesto jedinstvenog pristupa svim vrstama, buduće mjere mogle bi uzeti u obzir signale na koje svaka od njih reagira.

Izvor: Agencije