EP prihvatio reformu migracijske politike i politike azila

Zastupnici Evropskog parlamenta usvojili su u srijedu na plenarnoj sjednici u Bruxellesu pakt o migracijama, paket od 10 zakonodavnih akata kojima se reformira evropska migracijska politika i politika azila.

Preostalo je još da ovaj zakonodavni paket potvrdi Vijeće EU-a, što se očekuje krajem ovoga mjeseca, a stupa na snagu nakon objave u Službenom listu. Izglasane uredbe bi se trebale početi primjenjivati za dvije godine. Države članice imaju također dvije godine da u svoja nacionalna zakonodavstva uvedu izmjene direktive o uvjetima prihvata, javila je Hina.

Cjelovita reforma upravljanja migracijama i azilom, s novima pravilima trebala bi uvesti više reda u suočavanju s tim problemom koji muči EU još od 2015. godine. Reforma se temelji na prijedlozima Komisije iz 2020. godine, nakon što je prethodni prijedlog objavljen nakon velike migrantske krize 2015. i 2016. propao.

Izglasani paket je pragmatični kompromis budući da niko s njim nije potpuno zadovoljan. Za krajnju desnicu on nije dovoljno restriktivan za ulazak migranata i politiku azila, a za najveći dio zastupnika Zelenih te krajnje ljevice, paket je prestrog i drže da se njime krše prava migranata.

Jedan od ciljeva reforme jest da nova pravila budu sredstvo odvraćanja osoba koje ne ispunjavaju uvjete za međunarodnu zaštitu da kreću na put. Evropska unija želi da ona odlučuje ko može ući, a ne da o tome odlučuju krijumčari ljudima.

Predstavnici najvećih političkih skupina u Evropskom parlamentu ističu da je ovakav kompromis bolji nego sadašnja rješenja koje uopće ne funkcioniraju.

Borba protiv instrumentalizacije migranata

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je prije glasanja, pozivajući zastupnike da podrže pakt, rekao da je “težnja k savršenstvu najveći neprijatelj napretka”.

Pakt o migracijama i azilu trebao bi pomoći zemljama EU-a koje su izložene migracijskom pritisku, tako što će ostale članice tražitelje azila ili osobe koje uživaju međunarodnu zaštitu premještati na svoje državno područje ili, ako to ne žele, davati finansijski doprinos ili pružati operativnu i tehničku podršku.

Uredbom o kriznim situacijama i situacijama koje uzrokuje viša sila uspostavlja se mehanizam za odgovor na iznenadno povećanje broja dolazaka. Njime se osigurava solidarnost i podrška državama članicama koje se suočavaju s veoma velikim priljevom državljana trećih zemalja. Novim pravilima obuhvaćena je i instrumentalizacija migranata. Riječ je o slučajevima kad treće zemlje ili neprijateljski akteri koriste migrante za destabilizaciju EU-a.

Nova pravila predviđaju da će osobe, koje ne ispunjavaju uvjete za ulazak u EU, biti podvrgnute postupku dubinske provjere uključujući identifikaciju, prikupljanje biometrijskih podataka te zdravstvenu i sigurnosnu kontrolu u roku od najviše sedam dana. Države članice morat će uspostaviti nezavisne mehanizme praćenja kako bi osigurale poštovanje temeljnih prava.

Zajednički postupak za priznavanje međunarodne zaštite

U cijeloj Evropskoj uniji uspostavlja se zajednički postupak za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite. Obrada zahtjeva za azil na granicama EU-a u budućnosti će morati biti brža te će rokovi za neutemeljene ili nedopuštene zahtjeve biti kraći.

Podaci o osobama koje nezakonito pristižu u EU, uključujući otiske prstiju i prikaze lica osoba od šest godina starosti nadalje, pohranit će se u reformiranu bazu podataka Eurodac. Nadležna tijela također će moći utvrditi predstavlja li osoba sigurnosnu prijetnju i je li bila nasilna ili naoružana.

Parlament je također podržao nove jedinstvene standarde za sve države članice povezane s priznavanjem statusa izbjeglice ili osobe kojoj je odobrena supsidijarna zaštita te u pogledu prava koja se dodjeljuju osobama koje ispunjavaju uvjete za zaštitu. Države članice trebale bi procijeniti stanje u zemlji porijekla na temelju informacija dobivenih od Agencije EU-a za azil, a status izbjeglica redovno će se preispitivati. Podnositelji zahtjeva za zaštitu morat će ostati na državnom području države članice odgovorne za njihov zahtjev ili one u kojoj je zaštita odobrena.

Države članice morat će osigurati jednake standarde prihvata za tražitelje azila kad je riječ, primjerice, o stanovanju, školovanju i zdravstvenoj skrbi. Registrirani tražitelji azila moći će početi raditi najkasnije šest mjeseci nakon podnošenja zahtjeva. Uvjeti zadržavanja i ograničavanje slobode kretanja regulirat će se kako bi se tražitelje azila odvratilo od kretanja Evropskom unijom.

U skladu s novim okvirom za preseljenje i humanitarni prihvat, države članice dobrovoljno će ponuditi prihvat izbjeglicama iz trećih zemalja koje UNHCR priznaje, a koje bi na zakonit, organiziran i siguran način stigle u EU.