U gradovima širom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), sa predizbornih bilborda, birače posmatra čovjek koji zakonski ne smije obavljati nijednu javnu funkciju.
Milorad Dodik, pravosnažno osuđen pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, formalno je samo predsjednik stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
U praksi, pak, iako mu je sudski na šest godina zabranjeno obavljanje javnih funkcija, a jedna godina je istekla, i dalje diktira tempo tekuće predizborne kampanje za opće izbore raspisane za 4. oktobar.
Da li je tajna u ‘kultu ličnosti’?
Banjalučanka Vesna smatra da je razlog za to to što “narod voli vođe”, ali što Dodik i kada je “dotjeran do zida, uvijek nađe način da to premosti”.
“Uspio je da izgradi kult ličnosti, a pored toga ja smatram da je on vrlo inteligentan, izvuče se iz svake situacije”, kazala je ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Podsjeća da je u cijeloj kampanji u potpunosti zaboravljen predsjednik RS, Siniša Karan, “koji je tu degradiran kao ličnost i kao političar”.
Karan je pobijedio na izborima za predsjednika entiteta raspisanim zbog skraćivanja Dodikovag mandata prije svega sedam mjeseci.
Mirko za RSE kaže da su svi već naviknuti na Dodikovu pojavu zadnjih nekoliko decenija, pa im nije ništa čudno kada ga vide u još jednoj izbornoj kampanji.
“Ljudi su već navikli na njega, navikli su na to što radi i nije to samo kod nas, i Putin je recimo bio i premijer i predsjednik i uvijek su osobe na drugim funkcijama, bile uslovno rečeno manje značajne od njega. Tako je i sa Dodikom. On kad je bio i premijer i kad je bio predsjednik, uvijek je bio najznačajnija figura”, podsjeća Mirko.
Ovaj Banjalučanin dodaje da Dodik svojim prisustvom na bilbordima diže rejting drugim kandidatima, te svojoj stranci donosi sigurne glasove, jer između Dodika i SNSD-a stoji znak jednakosti.
Medijski izvještaji u RS daju Dodku prostor ravnopravan zvaničnim kandidatima, a njegovi međunarodni letovi, od Izraela do Rusije, pokazuju da ključne poluge moći nisu promijenile vlasnika.
Dodikovo prisustvo u kampanji otvara pitanja koliko je kazna bila efikasna, da li je Dodik uprkos tome što nije na vlasti i dalje de facto vladar u RS, te koliko su kandidati SNSD-a izvršioci Dodikove politike, a ne samostalni akteri.
O Dodikovoj ulozi u predizbornoj kampanji do zaključenja teksta za RSE nisu odgovorili SNSD, kao ni najveća opoziciona partija Srpska demokratska stranka (SDS).
Dodikov SNSD je u prethodne četiri godine bio jedna od najjačih partija u zemlji. U RS su imali predsjednika i premijera, većinu u Narodnoj skupštini, a na državnom nivou su bili najuticajnija partija iz tog entiteta i dio koalicije u Savjetu ministara BiH.
Koju korist Moskva i Jerusalim vide u Dodiku?
Dodik sa izraelskim rukovodstvom gaji bliske odnose, te su se sastanci na visokom nivou intenzivirali prethodnih nekoliko godina.
Kako je Javni servis Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) objavio 17. septembra, Milorad Dodik se u Tel Avivu sastao sa izraelskim premijerom, Benjaminom Netanjahuom.
U Izrael je otputovao bez ijednog kandidata za najviše funkcije u RS. U pratnji mu je bila Ana Trišić Babić, v. d. direktorke novoformirane Kancelarije za međunarodnu saradnju RS i bivša zamjenica ministra spoljnih poslova BiH.
Dan kasnije, na društvenoj mreži X, Dodik je objavio da će se 29. septembra sastati sa ruskim predsjednikom, Vladimirom Putinom.
Ovaj sastanak je najavio i na jednom od predizbornih skupova nekoliko dana ranije. Tada je izjavio da ići u Moskvu i da će sa njim, vjerovatno, putovati Savo Minić, aktuelni premijer Vlade RS i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH. Oboje su na kandidatskim listama SNSD-a.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, Dodik i Putin su se zvanično sastali ukupno 10 puta.
Posljednji zvanični sastanak se desio u Moskvi u maju, povodom Dana pobjede nad fašizmom.
Ruski lider održava odnose, bilo lične ili posredne, sa svim političarima koji su protiv establišmenta, pa tako i Dodikom, kaže za RSE Toby (Tobi) Vogel, iz Savjeta za politiku demokratizacije (DPC).
“U suštini, riječ je o antizapadnim akterima, da tako kažem. Recimo, AfD u Nemačkoj ili FPO u Austriji. To su ljudi za koje on vjeruje da ih može iskoristiti da podijeli Zapad, da oslabi zapadnu odlučnost, da potkopa sankcije protiv Rusije i samog Putina”, smatra Vogel.
Sa Netanjahuom je situacija drugačija, ističe on, iako je i izraelski premijer aktivan širom regiona, gdje uspostavlja nove odnose.
“Netanjahu je, zaista, široko postavio mrežu saradnje sa političarima koji su mu naklonjeni širom regiona. Neki od tih odnosa možda više počivaju na političkoj ideologiji – na svojevrsnoj reakcionarnoj međunarodnoj politici koja se dobro uklapa u (Donald) Trampov pogled na svijet”, ocijenio je on.
Vogel dodaje da ovaj odnos donosi obostranu korist. Izraelu to otvara “alternativne kanale komunikacije”, što je za ovu državu izuzetno značajno zbog trenutno zategnutih odnosa sa Evropskom unijom i njenim vodećim članicama, zbog rata u Gazi, kaže on.
Dodaje da Dodik svojim djelovanjem u inostranstvu i čestim objavama fotografija sa ruskim, izraelskim ili američkim zvaničnicima šalje poruku da je on “veliki igrač”.
On ističe, ipak, da se radi o malom regionu “u marginalnoj zemlji na marginama Evrope”, te da žele poslati poruku kako djeluju iznad svoje stvarne snage.
Dodik, Vučić i ‘personalizovana’ vlast
Politički analitičar iz Zagreba, Davor Gjenero, ocjenjuje za RSE da Dodik ima dovoljno iskustva da shvati kako je Evropska unija, kao zajednica zasnovana na vladavini prava, najveći protivnik njegovog modela politike.
Zbog toga su mu, prema riječima Gjenera, prirodni saveznici upravo oni koji teže nestabilnosti na rubu Unije, poput Vladimira Putina i Benjamina Netanjahua.
Gjenero ocjenjuje da Dodik kao šef stranke kontroliše njene poslaničke klubove i na nivou države i na nivou entiteta, što ga čini “ključnim akterom”.
“Kao što je kao predsjednik Vučić bio de facto premijer u Srbiji, tako je i Dodik de facto premijer na entitetskoj razini na kojoj SNSD kontrolira parlamentarnu većinu”, izjavio je Gjenero.
Za Vogela, politički uopšte nije važno na kojoj je poziciji Milorad Dodik, jer je “vlast u RS personalizovana”.
“Potpuno je isto i u Srbiji. Mislim, nije važno da li je Vučić predsjednik ili premijer. Nije važno šta Ustav kaže o tome šta predsjednik radi, a šta premijer radi. Ako je to Aleksandar Vučić, tu je moć. I to je veoma slično u Republici Srpskoj”, rekao je Vogel.
‘Crna lista’ i politički nasljednik
Iako Milorad Dodik nije na listi – njegov sin Igor jeste.
Igor Dodik se prvi put nalazi na listi SNSD-a, i to kao nosilac liste za entitetski parlament u izbornoj jedinici 3, najvećoj u RS, koja obuhvata Banjaluku i daje 12 poslanika.
Obzirom da je na skoro svim prethodnim izborima u ovoj jedinici SNSD osvajao najveći broj glasova, isto se očekuje i ovaj put, te će nakon 20 godina – kada je njegov otac prešao iz poslaničke klupe u premijersku fotelju – neko iz porodice Dodik ponovo biti u Narodnoj skupštini RS.
Mlađi Dodik do prije nekoliko godina nije uopšte bio aktivan u politici, a kada se aktivirao, ubrzo je postavljen na novonastalu funkciju organizacionog sekretara SNSD-a.
I otac i sin su bili pod sankcijama Ministarstva finansija Sjedinjenih Država, zbog podrivanja Dejtonskog sporazuma odnosno korupcije, ali one su im ukinute u oktobru 2025. godine.
Otkad je Milorad Dodik prvi put stavljen na američku listu sankcija 2017. godine pa do danas, vlasti RS su potrošile, kako pokazuju javno dostupni podaci američkog Ministarstva pravde, najmanje 8,3 miliona dolara za lobiranje u SAD-u.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
