Dodikov dokument o razdruživanju ćemo proslijediti pravosuđu

O aktuelnim političkim, ekonomskim temama i radu Vlade Federacije BiH u Dnevniku D FTV-a sinoć je govorio federalni premijer i predsjednik SDP-a Nermin Nikšić.

Dovoljno je mandata prošlo da se sumiraju rezultati rada Vlade Federacije, ali i da čujemo planove uoči pauze i godišnjih odmora. Idemo od državne razine i onoga što je ovih dana okupiralo javnost: Vijeće ministara BiH utvrdilo je nacrt budžeta, slijedi Predsjedništvo BiH i Parlament BiH. Očekujete li da će biti problema u daljnjoj proceduri?

Iskreno se nadam da neće biti nikakvih problema. Pokazuje se, nakon bespotrebnog gubljenja vremena na isprazna prepucavanja, dokazivanja ko je veći patriota, nacionalista, ko se više bori za svoje nacionalne interese – na kraju, opet, shvatimo da moramo sjesti za isti sto i dogovoriti neke stvari – ukoliko želimo naprijed. Mislim da je svima u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to iz koje političke partije dolazili, da li se radi o vlasti ili opoziciji, interes da nastavimo evropski put, da otvorimo prostor za pristupanje predpristupnim evropskim fondovima. Da podsjetim da rezultat usvajanja budžeta na državnom nivou nije samo budžet, nego i otvaranje pristupa milijardi 87 miliona i 100 hiljada eura u naredne dvije godine na osnovu Plana rasta za Zapadni Balkan, što su sredstva namijenjena za Bosnu i Hercegovinu.

Dakle, ovo smo trebali uraditi puno prije, nismo trebali ovoliko čekati, ali, nažalost, na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini uvijek je turbulentno, uvijek se nešto događa. Dobro je da smo, ipak, shvatili gdje se nalazimo, da je posljednji sastanak u Mostaru protekao u toj atmosferi, svjesni činjenice da još uvijek imamo puno različitih pogleda i stvari oko kojih se ne možemo složiti, ali da barem rješavamo ono što bi trebalo biti interes ove države i svih njenih građana.

Neka ministarstva su dobila manje novca, između ostalog, i Predsjedništvo BiH je dobilo milion maraka manje. Očekujete li da će prilikom usaglašavanja u Predsjedništvu BiH neki od članova praviti određene zamjerke?

Očekujem da svi pokažemo razumijevanje za potrebe u budžetu. Naravno da je budžet kreiran na osnovu onoga što je bila potrošnja u prethodnom periodu i nije sveto slovo. Uvijek je moguće napraviti rebalanse tamo gdje je to potrebno. U ovom trenutku smatram da je vrlo važno da usvojimo budžet kako bi se stvorile pretpostavke da otvorimo pristup EU fondovima. Mislim da nam je to svima interes i da niko ne treba zakivati na određenim stvarima. Budžet je uvijek predstavljao određeni kompromis onih koji ga donose i koji moraju da shvate realnosti u kojima se treba kretati.

Po Draganu Čoviću, lideru HDZ-a BiH, budžet je „test za koaliciju“. Možemo li reći da je test prošao?

Ovo sad nije nešto posebno testirana koalicija kad govorimo o Vijeću ministara. Koalicija treba to da potvrdi glasovima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Ne sumnjam da će biti potrebna većina da – zastupnice i zastupnici, a poslije i delegatkinje i delegati u Domu naroda – shvate važnost ovog dokumenta, ne samo za funkcionisanje Bosne i Hercegovine, već i da materijalizujemo ono što smo postigli u prethodnom periodu otvaranjem pregovora s EU o članstvu BiH i mogućnosti pristupanja fondovima.

Je li ovo koalicija koja zavisi, doslovno, od zakona do zakona?

Dosad se pokazalo da smo određene stvari usvajali. Nažalost, u ovoj zemlji sve funkcioniše i postavljeno je tako da se od zakona do zakona, od projekta do projekta – ne mijenja parlamentarna većina, ali se mijenja odnos unutar onih koji su u vlasti. Naravno, uvijek je moguće da se bolje radi. Smatram da bi to moglo puno brže, efikasnije, ali moramo uvažiti činjenice i različite poglede i ono što smo imali do sada, da smo bili potpuno blokirani, da se ništa nije dešavalo, barem u proteklom mandatu, a da ne kažem i dalje. I ova priča o otvaranju pregovora jeste činjenica da su ljudi u EU prepoznali da je došla neka grupacija političkih partija koja, uprkos svim razlikama, pokušava nešto uraditi. Moramo uvažavati i realnosti u kojima živimo i da je Bosna i Hercegovina i ustavno-pravno složena država.

Realno je da stojimo sa zakonima koji su nam i dalje uvjet za napredovanje ka EU: Zakon o sudu, sjedište Apelacionog vijeća itd. Čović je rekao da će se ubuduće razgovarati i raditi na pitanjima oko kojih postoji suglasnost, prije svega, o ekonomskim temama. Ali ovu temu, koja je očito bolna, moramo završiti. Želimo li nastaviti dalje i kako?

O svim stvarima se mora razgovarati i tražiti određeni kompromis. Kompromisi podrazumijevaju da niko ne dobije sve što želi. Nažalost, u ovaj zemlji stalno polazimo od pretpostavke da će jedna od strana drugu prevariti. Takav dojam nije u koaliciji nego je, jednostavno, stvorena slika u javnosti da – kad nešto napravite na bazi kompromisa – da ste izdali neke interese i onda ljudi koji razmišljaju o svojoj političkoj budućnosti, prije svega, razmišljaju o tome. Smatram da kompromis nema alternativu, da se moramo dogovarati. Moramo malo više jednim drugima vjerovati i ići na putu prema EU. U ovom trenutku smatram da je puno važnije da ispunjavamo uslove na tom putu kako bi Bosna i Hercegovina postala članica EU, da brišemo granice, a ne da gradimo nove, da se još više dijelimo, zatvaramo svako u svoje dijelove, od kantona, entiteta, distrikta do države.

Šta biste rekli – je li koalicija stabilna?

Da je koalicija stabilna, ne bi bilo ovih zastoja i to bi se rješavalo u hodu vrlo brzo i efikasno. Nažalost, puno je stvari oko kojih moramo razgovarati, puno je još uvijek porušenih mostova povjerenja, moramo vjerovati da nema tu nikakve prevare, nikakvih zadnjih misli. Ali ono što je do sada urađeno, smatram da je ogromna razlika u odnosu na ono što smo imali. Kad bi me pitali da li bih učinio sve da bude brže – bih, ali moramo uvažiti realnost.

Žrijebom u CIK-u i odlukom suda, četvrti delegat u Domu naroda pripao je PDP-u. Oni su odmah najavili da će ići u promjenu vlasti, prije svega, rekonstrukciju Vijeća ministara. Je li to moguće?

Mislim da nije realno, ali je tehnički moguće i izvodljivo ako se složi potrebna parlamentarna većina. Matematički ovisi o Trojki, ali Trojka je dala određenu riječ, potpisala sporazume… I dosad smo pokazali da ne pravimo kalkulaciju kad je u pitanju interes države Bosne i Hercegovine, ali, da budem iskren, ne vidimo baš neku preveliku razliku u odnosu prema državi Bosni i Hercegovini i ključnim pitanjima koja opterećuju ovu zemlju kad je u pitanju stav političkih partija sa sjedištem u RS-u. U konačnici, mislim da je vrlo važno da struktura vlasti u entitetima odgovara državnom nivou. I ovako je jako otežano funkcionisanje i provođenje nekih odluka. Zamislite sad da je jedna struktura vlasti na nivou države, a druga na nivou Federacije ili RS-a.

Dodik je odustao od priče o secesiji i otcjepljenju, navodeći kako je to nasilan način, ali insistira na mirnom razdruženju. Kakva je suštinska razlika između ova dva termina?

Ne postoji, naravno, suštinska razlika ako neko na bilo koji način želi da mijenja ovu strukturu Bosne i Hercegovine, za koju se zdušno zalažemo i borimo i zbog čega je bilo sve ono što je bilo u historiji. Za nas je identičan pogled na to da li to pokušavate napraviti tako što ćete se s nekim dogovoriti da podijelite zemlju ili ćete to pokušati nekim drugim sredstvima. Mislim da tome i ne treba predati neki pretjerani značaj. Drago mi je da niko ne razmišlja o nasilnom razruživanju, a svaki drugi pokušaj razdruživanja Bosne i Hercegovine je nemoguć. U konačnici, mi smo se vrlo jasno opredijelili da svaki takav pokušaj mora rezultirati odgovarajućim sudskim procesima u Bosni i Hercegovini. Dokument o razdruživanju istog će trenutka biti proslijeđen nadležnim pravosudnim institucijama. Smatramo da je to urušavanje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i podrazumijeva još neka krivična dijela u tom spektru i sigurno da očekujemo intervenciju nadležnih pravosudnih institucija.

Jeste li razgovarali o tome s gospodinom Dodikom na sastancima? Kako Vam izgleda njegovo: usvojit ćemo danas i hitno, a onda odloži za desetak dana?

Mislim da su i oni svjesni tih pozicija u koje su došli, u koje su se najčešće sami uvukli nekim spektakularnim obećanjima i prijetnjama po ustavni poredak i integritet Bosne i Hercegovine, ali da su i sami svjesni da je to mirnim putem i na ovakav način nemoguće, a još teže na bilo koji drugi način.

Kako komentirate nastojanje vlasti u RS-u da nađu izlaz za pojedince i firme koji se nalaze na crnoj listi? Oni Investicionu razvojnu banku RS-a pretvaraju u komercijalnu da premoste taj problem.

Svojim su se potezima i djelovanjem doveli do toga da budu na crnim listama, da im bude otežano poslovanje. Mislim da bi puno ispravnije bilo da su prihvatili to o čemu se radi kao grešku, da isprave te stvari i da se, konačno, okrenemo radu, interesu svih građana na području cijele Bosne i Hercegovine. Ne vjerujem da će Investicijska banka moći to razriješiti na odgovarajući način, ali razumijem intenciju koju imaju, jer se nalaze u bezizlaznoj situaciji.

NSRS je vratila u službenu upotrebu grb Nemanjić, koji se slaže s grbom Srbije, i himnu “Bože pravde”. Čak i dan državnosti namjeravaju slaviti isti dan. Kako gledate na to?

Mogu da napravim procjenu da će se i ta zvučno najavljena akcija nakon lokalnih izbora razvodniti i ostati na nivou prijedloga, javne rasprave i nacrta. Mislim da je svima jasno da je Bosna i Hercegovina samostalna i nezavisna država i vrlo je teško da jedan dio države može imati nekakve zajedničke dodire s drugim državama.

Imali ste odvojeni sastranak s liderom HDZ-a Bosne i Hercegovine. Po pitanju funkcioniranja Federacije – ima li problema i koji su? Jeste li išta konkretno riješili?

Svugdje ima problema u funkcionisanju vlasti jer je ovo svojim ustavnim uređenjem jako komplikovana država. Kad je u pitanju Vlada Federacija, ona funkcioniše bez pretjeranih trzavica i problema. Pojavljuju se stvari koje treba otkloniti, ali je činjenica i to da smo sve do sada stvari koje smo imali na Vladi Federacije donijeli jednoglasno, osim, mislim, da je jednom neko bio suzdržan i jednom jedan glas protiv. Mislim da u ovom trenutku Vlada funkcioniše kao tim, kao jedinstvena cjelina i siguran sam da će se iz dana u dan međusobno povjerenje dalje jačati i razvijati. Prirodno, svaka izvršna vlast, pogotovo ona koja je sastavljena iz više političkih partija, ima situaciju kada se različito gleda na određene stvari. I to košta i nas malo dužeg trajanja donošenja odluka. Smatram da bi neke stvari trebalo puno brže i efikasnije raditi, ali je važno da zadržimo međusobno povjerenje, da nema nikakvih prevara, podmetanja i da radimo. Pa ako to traje malo duže – nek traje.

Optuženi ste, među ostalim, da ste, uvjetno rečeno, ustupili FERK HDZ-u.

Oni koji na taj način gledaju vlasti u Federaciji BiH, ustvari, pokazuju da im nije stalo do Bosne i Hercegovine, do Federacije, da im nije stalo do funkcionisanja vlasti. Pozicije koje obavljaju kao članovi izvršne vlasti ili kao članovi javnih preduzeća, javnih ustanova, obavljaju ljudi. Naravno, postoje određeni politički dogovori, ali to nije isporučeno nikome, nego svako od tih koji dolazi tamo mora da radi i funkcioniše u skladu sa zakonom i ustavnim poretkom Federacije Bosne i Hercegovine. Oni koji gube imaju pravo da se ljute, da pričaju o tome. Ja bih mogao sada da dam puno više primjera gdje su oni izdali, prodali, ostavili državu. Ne bavim se time. Sve dok FERK i bilo koja druga institucija bude radila u skladu s ustavom i zakonima ove zemlje, siguran sam kako ova zemlja može ići samo naprijed.

Kada smo kod lidera HDZ-a Dragana Čovića – južna interkonekcija, dešava li se tu išta?

Dešava se, naravno, radimo sada na zakonu. Znate da smo imali dva zakonska prijedloga, a Vlada se nije opredijelila ni za jedan od njih, ali smo formirali radnu grupu koja radi na integralnom tekstu zakona koji bi trebalo vrlo brzo da ugleda svjetlo dana – da se nađe prvo na Vladi, pa onda i pred Parlamentom.

Može li se naći rješenja koje će zadovoljiti, uvjetno rečeno, sve strane?

Siguran sam da može. Zato treba da još više unaprijedimo povjerenje koje se polako uspostavlja, a koje je bilo potpuno izgubljeno između nas, pa svako želi da ima neku svoju teritoriju, nešto što će mu davati garanciju da će provoditi svoje politike. Smatram da je vrlo važno da to povjerenje uspostavljamo, da pokažemo da nikome nije stao da varamo jedno druge, nego upravo da radimo u interesu građana Federacije BiH.

MMF upozorava na deficit entiteta i da može doći u pitanje servisiranje vanjskog duga. Je li Federacija u opasnosti?

Prije svega, ne može doći nikako u pitanje servisiranja vanjskog duga. Ne znam kako se MMF odlučio za jednu takvu reakciju jer prema zakonima Bosne i Hercegovine, prije nego što se rasporede sredstva, prvo se odvoji za plaćanje vanjskog duga. Dakle, može doći u pitanje servisiranje nekih obaveza, ali nikako ne može doći u pitanje servisiranje vanjskog duga. Kad je u pitanju Federacije Bosne i Hercegovine, mislim da smo i dosad pokazali da smo likvidni, da ne kasnimo s bilo kakvim plaćanjima. Želim vrlo jasno podsjetiti, ovo je zaista teška godina za Federaciju Bosne i Hercegovine. Ovo je godina u kojoj je dospjela otplata najveće rate vanjskog duga od milijardu i četirsto miliona. Sve se uredno servisira i otplaćuje.

Hoće li ostati nešto za povećanje mirovina umirovljenicima – što oni traže i na čemu insistiraju?

Čudne su te stvari kad ih počnete posmatrati, samo se malo vratite u historiju. Kad je donošen ovaj zakon, mi smo tada u Parlamentu ulagali amandmane, tada smo bili opozicija, da objasnimo da to nije baš najbolje rješenje. Međutim, taj zakon je u tom trenutku garantovao najveće povećanje penzija i, naravno, penzioneri su bili za taj zakon. Na taj način su zakinuti svi budući penzioneri, oni aktuelni su dobili određena povećanja. Ne možemo sistem mijenjati svake dvije godine. Sada im taj zakon ne odgovara, ne osigurava povećanje koje misle da bi trebalo biti i sad bi da promijenimo zakon. Pa bi onda, vjerovatno, za dvije godine ponovo trebalo da promijenimo zakon. Ali potpuno razumijem da visina penzija za ogroman broj naših penzionera nije adekvatna. Naravno da Vlada Federacije na tom polju s njima razgovara i traži rješenja. Ponudili smo određena rješenja na tim sastancima, tražit ćemo način kako da osiguramo barem jednokratnu pomoć. A penzije će se usklađivati i usklađuju se s aktuelnim zakonom protiv kojeg smo mi tada bili. Ali zakon ima da se poštuje i da se primjenjuje. Mislim da sam dužan da odgovorim i na optužbe kako se Federacija stalno zadužuje. Ni jedne konvertibilne marke više duga Federacija nije napravila nego što je planirano u budžetu. Čak smo jednu emisiju obveznica i preskočili jer nam nije bilo potrebno.

Nije lako ni domaćinstvima. Porasla je cijena struje 10%. Je li ovo definitivno poskupljenje za ovaj period ili slijede neka nova do kraja godine?

Ovo je i naslovljeno kao usklađivanje cijene. Ono što je važno napomenuti jeste da smo kao Vlada prvo pokušali da to riješimo bez linearnog povećanja. Međutim, tadašnji FERK se više volio baviti politikom nego razmišljati o sudbini građana. Na kraju je moralo da dođe do linearnog povećanja. Od 2012. godine nije došlo do usklađivanja cijena. Mi ćemo u svakom slučaju i dalje nastojati da osiguramo – što je u ovom trenutku najvažnije – snabdijevanje električnom energijom građana. Kad je jedan dan došlo do iskakanja, vidjeli smo koliko je to važno.

Državno ministarstvo osiguralo je tri miliona maraka za federalne medije, novac je prebačen, ranije ste rekli da će milion pripasti Federalnoj televiziji, kada se radnici mogu nadati da će dobiti ta sredstva?

Moja ideja je bila da trećinu tih sredstava transferišemo prema Federalnoj televiziji, a dvije trećine da se rasporede na deset kantona. Nažalost, ispalo je da je to za budžete vrlo teško, nemaju planirana sredstva, kako će oni to transferirati… Problem je kad nema sredstva, a nije problem kad dobijete sredstva s namjerom gdje treba da i transferirate. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija je dobilo zadatak i mislim da bi vrlo brzo trebalo da izađe s prijedlogom kako da se ta tri miliona rasporede na javne servise u Federaciji Bosne i Hercegovine. Znam da se svima onima koji očekuju ta sredsta žuri, da je trebalo da bude to jučer, ali moramo razumjeti da sredstva iz budžeta ne mogu baš ići onako kako se ko sjeti, nego da se mora naći način kako da se to pokrije.

Hoće li se raditi na tome da se na državnoj razini konačno riješi pitanje naplate RTV takse, ali na način da se ona naplaćuje u cijeloj Bosni i Hercegovini, pravedno i jednako, što bi finansijski spasilo i stabilnijim učinilo javne servise u Bosni i Hercegovini?

Čini mi se da je to prva stvar koju treba da postavimo kad razgovaramo o sudbini javnih emitera – da u cijeloj Bosni i Hercegovini građani koji plaćaju RTV taksu za to dobiju odgovarajuću uslugu, a i ljudi koji kao javni emiteri to rade da dobijaju ta sredstva. Već duži period vlasti iz RS-a ne uplaćuju sredstva. I jedan dio Federacije, također, ne plaća RTV taksu. Smatram da, ako želimo da budemo dio EU, i to će biti i uslov – da zakoni važe na teritoriji cijele zemlje. Onda će svi morati da ispoštuju te zakone i da rješavamo ove probleme. Moramo razumjeti da su javni emiteri briga vlasti na svim nivoima i da trebamo osigurati što je moguće kvalitetnije poslovanje.