Hiljade novih birača i devet dodatnih biračkih mjesta u BiH za izbore u Srbiji

“I ove godine bit će otvoreno biračko mjesto u konzularnom uredu u Drvaru i ja ću kao državljanka Srbije izaći na izbore”.

Načelnica ove općine u zapadnoj Bosni Dušica Runić kazala je za Radio Slobodna Evropa da ima dvojno državljanstvo i pravo glasa na parlamentarnim izborima u Srbiji koje će iskoristiti.

U Drvaru će 25. oktobra biti otvoreno jedno od ukupno 28 biračkih mjesta u BiH, što je devet više u odnosu na prethodne izbore 2023. godine.

Održavanje izbora na teritoriji BiH bilo je upitno do 20. oktobra popodne, kad je Vijeće ministara BiH dalo potrebnu saglasnost.

Porastao je broj prijavljenih birača. Za glasanje na biračkim mjestima u BiH prijavilo se skoro 20.000 građana, pokazuje javno dostupan birački spisak.

To je oko 8.000 više nego prije tri godine.

U nekim općinama u Srbiji uz granicu s BiH na biračkom spisku je više imena nego na popisu stanovništva.

U preliminarnom izvještaju pred glasanje 25. oktobra, posmatračka misija Organizacije za Evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) ukazala je da tačnost biračkog spiska i dalje izaziva zabrinutost – zbog neuobičajeno velikog broja upisanih u pojedinim opštinama i na određenim adresama.

Programski direktor Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA), Raša Nedeljkov kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je to “nastavak zloupotrebe biračkog spiska”.

“Mi smo o tome izveštavali 2023. godine kad su mnogi birači iz BiH na nezakonit način ‘prebacivani’ sa prebivalištem u Beograd za (lokalne) izbore ne bi li se za jednu političku opciju kreirala prednost na izborima. Vrlo je moguće da se takve ili slične manipulacije događaju i sada”, kazao je Nedeljkov.
Više od 200.000 građana BiH dobilo je državljanstvo Srbije od 2010. do kraja 2025. godine, pokazuju podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije Srbije.
Riječ je prvenstveno o građanima bh. entiteta Republika Srpska (RS), srpske nacionalnosti, a broj državljana čini BiH najvećom glasačkom bazom Srbije van njenih granica.

Ove izbore, kao i prethodne, prate sumnje posmatrača na pritiske na birače, kao i javni pozivi dužnosnika RS-a na glasanje za listu aktualne vlasti u Srbiji.

Mobilizacija u BiH prije raspisivanja izbora?

Najveći grad u Republici Srpskoj, Banja Luka, ima i najviše biračkih mesta – tri.

Vladimir je odrastao u Srbiji, a u ovom gradu živi duže od 20 godina.

Za RSE kaže da glasa na svim izborima na kojima ima pravo glasa.

“Smatram to kao obavezu i da se pitam, uveo bih da je glasanje obavezno”, rekao je on.

Izbore ne propušta ni Aleksandra.

“Redovno izlazim jer smatram da je glasanje građanska dužnost svakog pojedinca, ali, pre svega, prilika da utičemo na budućnost društva u kojem živimo. Veoma je važno da svako od nas iskoristi svoje pravo glasa jer se promene ne dešavaju same od sebe”, rekla je ona.

Za razliku od njih, Nikola je rođen u Banjaluci gdje je proveo cijeli život. Ima državljanstvo Srbije i prava da glasa, ali, kaže, neće ga iskoristiti.

“Ne živim u Srbiji. Ne sviđa mi se pravo na odlučivanje o životima ljudi koji tamo žive, sviđao se meni neki političar ili ne”, kaže on.

Ipak, najveći broj novih biračkih mjesta u BiH koja će biti otvorena za izbore 25. oktobra nalazi se u istočnoj Bosni, uz granicu sa Srbijom.

Iz posmatračke misije CRTA, koja prati izbore, upozoravaju da će upravo na takvim mjestima posebnu važnost imati prisutnost nezavisnih promatrača.

“Ono što nas posebno plaši jest integritet glasanja na tim mjestima, pogotovo ako promatračima ne bude omogućeno da prate izborni proces”, rekao je za RSE programski direktor CRTA-e Raša Nedeljkov.

Za promatranje izbora CRTA je prijavila svoje promatrače preko partnerskih organizacija iz BiH, no Nedeljkov je 19. oktobra kazao za RSE da još čekaju konačnu odluku koju donosi Republičko izborno povjerenstvo (RIK) Srbije.

CRTA je objavila da su i prije raspisivanja izbora “dokumentirali stotine slučajeva” u kojima su građani BiH primali telefonske pozive s ponudama da ih, mimo zakona, neko drugi prijavi za glasanje.

“Ne mora se ići u Srbiju da se glasa za ove izbore. Kolege dođu na adresu, skeniraju ličnu kartu. To vam traje samo par minuta i završena je procedura”, navodi se u jednom od razgovora koje je objavila CRTA.

U drugom telefonskom razgovoru koji je objavila CRTA, osoba koja poziva tvrdi da je “već registrirala više od hiljadu ljudi”.

Programski direktor CRTA-e Raša Nedeljkov za RSE kaže da su osobe koje na ovaj mobiliziraju birače povezane s “vladajućim strukturama”.

Iz vladajuće Srpske napredne stranke nisu odgovorili na upit RSE povodom navoda CRTA-e.

Koliko građana BiH ima pravo glasa?

Ne postoje precizni podaci koliko je građana BiH dobilo državljanstvo Srbije od 2003, kada je ugovorom Beograda i Sarajeva dvojno državljanstvo omogućeno.

Do objave teksta, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na to pitanje RSE.

Građani BiH ga stječu po članu zakona u kojem se navodi da “pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište na teritoriji Srbije” mogu da budu primljeni u državljanstvo, uz pismenu izjavu da Srbiju “smatraju svojom državom”.

Podaci Komesarijata za izbjeglice i migracije pokazuju da je u posljednjih 15 godina srpsko državljanstvo dobilo 211.232 građana Bosne i Hercegovine.

Od posljednjih parlamentarnih izbora u Srbiji 2023. do kraja 2025. godine, državljanstvo je dobilo oko 32.000 građana BiH.

Ove brojke ne znače da svi izlaze na izbore, ali pokazuju zašto se BiH smatra najvažnijim biračkim bazenom Srbije izvan njezinih granica.

Na izborima 2023. glasalo je nešto više od 11.000 građana BiH koji imaju državljanstvo Srbije, a gotovo svi glasali su na biračkim mjestima otvorenima bh. entitetu Republici Srpskoj.

Lista vladajuće stranke Aleksandra Vučića osvojila je gotovo 10.000 glasova, dok je lista njegovog koalicijskog partnera Ivice Dačića dobila oko 650 glasova.

Te brojke međutim ne uključuju osobe s dvojnim državljanstvom koje imaju prijavljeno prebivalište i koje su glasale u Srbiji, a žive u Bosni i Hercegovini.

Duplo državljanstvo i dvije adrese

Upravo je pitanje prebivališta već godinama jedno od najspornijih u izbornim procesima u Srbiji.

Prema zakonima Srbije, ali i Bosne i Hercegovine, osoba ne može imati dva prebivališta, niti prijaviti adresu na kojoj stvarno ne živi kako bi ostvarila biračko pravo, zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć i slično.

Za razliku od parlamentarnih izbora, na lokalnim izborima nije moguće glasati u konzulatima nego isključivo na području Srbije, što podrazumijeva prijavljeno prebivalište.

Iako će 25. oktobra glasati na biračkom mjestu u Drvaru, načelnica ove općine u BiH Dušica Runić ne krije da glasa i na lokalnim izborima u Srbiji što objavljuje i na društvenim mrežama.

Na granici više birača nego stanovnika

Prema biračkom spisku, koji je objavljen na internetskoj stranici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, na glasačkim mjestima u Srbiji uz granicu s BiH upisano je po nekoliko hiljada birača više nego što te općine prema posljednjem popisu imaju stanovnika.

Najveća razlika je u Malom Zvorniku.
Prema popisu iz 2022, koji uključuje i maloljetnike bez prava glasa, na teritoriji ove općine živjelo je oko 11.200 ljudi, dok je u biračkom spisku više od 16.000 imena.

Ko čini tu razliku, nema zvanične potvrde, dok su članovi Komisije za reviziju biračkog spiska iz redova opozicije izrazili sumnju da je reč o ljudima iz BiH koji fiktivno prijavljuju prebivališta u Srbiji.

“Nažalost, mi nemamo mogućnost da bez tužilaštva i bez istražnih organa dođemo do krajnjeg odgovora na pitanje ko čini tu razliku između broja stanovnika i birača. U kontekstu toga da su ulozi vrlo veliki svaka vrsta manipulacije ima veliki značaj na ishod izbora”, kazao je Nedeljkov za RSE.

Javni poziv građanima BiH s dvojnim državljanstvom da ih u danu izbora preveze do Srbije uputio je uoči izbora Nedeljko Elek, bivši dužnosnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke donedavnog lidera RS-a Milorada Dodika.

“Svima koji žele da glasaju u Srbiji, a nisu u financijskoj mogućnosti da odu, ponudio sam da lično iz svog džepa platim sve troškove”, kazao je Elek za RSE.

Na pitanje zašto bi vozio birače u Srbiju ako imaju otvorena birališta u BiH, Elek kaže da “ne poznaje najbolje propise Srbije”.

“Koliko znam, u Srbiji će zaputiti oni koji imaju nekretnine i prebivalište te ne mogu glasati u Ambasadi u Sarajevu ili na nekom od biračkih mjesta u BiH”, dodao je Elek.

Finansijska podrška uoči izbora

Vladajući političari u Republici Srpskoj (RS) i uoči ovih izbora otvoreno pozivaju građane da podrže listu vladajuće Srpske napredne stranke koju predvodi donedavni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Bivši predsjednik RS-a i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata je objavio na svom zvaničnom sajtu da bi “Republika Srpska bila prva meta ako bi Studentska lista došla na vlast” te da je “od ogromnog je značaja da Aleksandar Vučić postane premijer”.

Ni načelnica Drvara Dušica Runić na društvenim mrežama ne skriva podršku Vučiću.

Drvar ga je proglasio počasnim građaninom u julu 2019. godine, a sad već bivši predsjednik Srbije posjetio je tu općinu tri puta u posljednje četiri godine.

Posljednji put u avgustu 2026. kada je najavio ulaganja Srbije u fabriku tekstila i tržni centar u tom gradu.

Početkom oktobra iz budžeta Srbije izdvojeno je milion eura za finansijsku pomoć ovoj općini. Nije precizirano na šta će se novac trošiti. Načelnica Drvara Dušica Runić nije odgovorila na drugi poziv RSE-a da odgovori na pitanje o utrošku ovih i ranijih sredstava iz budžeta Srbije.

Drvar je jedna od rijetkih općina u entitetu Federacija BiH s većinskim srpskim stanovništvom.

Na izbore 2023. izašlo je 210 birača, a lista Aleksandra Vučića osvojila je 194 glasa.

Kampanja van granica Srbije

Prije nego što je raspisao parlamentarne izbore i podnio ostavku na mjesto predsjednika, Vučić je u avgustu uz Drvar obišao još nekoliko mjesta u BiH.

Tokom trodnevne posjete BiH od 2. do 4. augusta 2026. Vučić je s bivšim predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom i premijerom Savom Minićem obišao Martin Brod, Drvar, Bosanski Petrovac, Mrkonjić Grad, Šipovo i selo Čipuljić kod Bugojna, gdje je rođen Vučićev otac.

Najavio je ulaganje oko 1,5 miliona eura u novi trgovački centar u Drvaru, finansijsku podršku povratničkim općinama u Federaciji i institucijama Republike Srpske te naveo da je Srbija već finansirala škole, vrtiće, bolnice i druge javne objekte.

S porukom “Našem narodu sa ove strane Drine”, predizbornu kampanju u RS-u planirala je Studentska lista, koja se smatra najozbiljnijim rivalom Vučićevoj stranci na izborima 25. oktobra.

Od kampanje su odustali nakon skupova u Bijeljini i Brčkom, navodeći da se suočavaju s “opstrukcijama policije, kao i lokalnim provokatorima”.

Iz policije u Brčkom saopćili su da mirno okupljanje studenata u tom gradu nije prekidano, ali da su organizatorima pisali prekršajne prijave jer nisu prijavili skup.

Najavu studentske kampanje u susjednoj državi pratile su kritike dijela javnosti u Srbiji i BiH zbog sličnog narativa i načina na koji su vlasti iz Beograda mobilizirale birače u RS-u tokom prethodnih izbornih ciklusa.

Bosna i Hercegovina nije dom samo građanima koji imaju veze s Republikom Srpskom i Srbijom.

Predsjednik Udruženja građana podrijetlom iz Sandžaka Ekrem Lekić kaže za RSE da u BiH živi više od 250.000 osoba porijeklom iz Sandžaka, ali da nemaju svi i državljanstvo Srbije te da razlog za njihovu nisku izlasnost nije nezainteresiranost birača, nego izostanak organizirane kampanje.

“Vučić i političke stranke iz Srbije i Republike Srpske to puno bolje i organizovanije rade”, naglasio je Lekić.

Sandžačke političke stranke su na prošlim vanrednim izborima 2023. godine osvojile su 30-ak glasova.

Saradnja na tekstu: Goran Katić

Izvor: Radio Slobodna Evropa