“Evo, 30 godina mi samo držimo usta iznad vode”, opisaće tako Sarajlija Ibrahim Feraget tri decenije života u Bosni i Hercegovini. I razliku između nade s kojom je prvi put izašao na izbore i današnjeg osjećaja razočarenja.
U zemlji koja u Opšte izbore 4. oktobra ulazi u atmosferi globalne nesigurnosti, ekonomskih pritisaka i geopolitičkih preslagivanja, predizborna kampanja ponovo je ispunjena nacionalističkim porukama i zapaljivom retorikom.
Regionalne tenzije dodatno je pojačala sahrana osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu, uz vojne i državne počasti, što je izazvalo osude porodica žrtava genocida i reakcije Washingtona i Brisela.
Istovremeno, sama predizborna trka u BiH počela je uz upozorenja Centralne izborne komisije (CIK) i posmatrača na preuranjenu kampanju, zloupotrebe javnih resursa i porast govora mržnje u javnom prostoru.
Ali dok političari govore o “velikim temama”, građani s kojima smo razgovarali u Sarajevu i Banjoj Luci uglavnom govore o mnogo ozbiljnijim stvarima: sigurnosti, budućnosti svoje djece, ostanku u zemlji i o tome može li njihov glas zaista nešto promijeniti.
Predizborna slika koju gledaju godinama, kažu, ostaje gotovo ista – poznata politička lica, bilbordi i obećanja koja im sve teže ulijevaju povjerenje.
‘Vjerovao sam da moj glas vrijedi’
Tapetar Ibrahim Feraget je od završetka rata izašao na sve izbore, a razliku između poslijeratnih izbora i ovih sad opisuje kroz nadu.
“Pa onda sam imao nadu, sad nemam. Imao sam nadu da će se nešto promijeniti, a evo 30 godina mi samo držimo usta iznad vode, zahvaljujući isključivo i samo političarima”, kaže.
Povjerenje u izborni sistem dodatno mu je poljuljao događaj s prošlih izbora. Glasao je za rođaka koji je bio kandidat manje stranke, ali je nakon objave rezultata vidio da na toj opštini nije dobio nijedan glas.
“Vjerovao sam da moj glas vrijedi do prošlih izbora kad sam glasao za rođaka koji je bio na listi. Minorna partija, smiješna. Da bih poslije pregledao rezultate – taj moj rođak nije imao nijedan glas na toj opštini. A ja lično glasao i znam da sam tačno glasao, da mi nije nevažeći listić. E sad, ko je ovdje lud, ja ne znam. Vjerovatno mi.”
Na plakatima ove godine, kaže, ne vidi ništa novo.
“Opet su nekakve stare face. Čovjek pošao u džamiju i kad je vidio plakate, kaže – izgubio sam abdest.”
Ipak, od glasanja ne odustaje. Njegove dvije odrasle kćerke također izlaze na izbore, iako nisu politički angažovane.
“Hoće, one uvijek izlaze i nisu politički angažovane nikako, al’ izađu, kažu – čisto da nam ne ukradu glas.”
‘Nacionalno pitanje je izašlo iz trenda’
U Banja Luci smo razgovarali s Nemanjom, studentom bezbjednosti i kriminalistike.
Ni on ne vjeruje da izbori mijenjaju onoliko koliko se predstavlja.
“Znači svi ti političari, njihov lik oblijepljen po cijelom gradu, njihova obećanja. Imamo glasanje, brojanje glasova i uvijek postoje neke malverzacije. A izbori kao izbori. Da nešto mijenjaju, da su posebno važni u našem društvu? – nisu onoliko koliko se predstavljaju.”
Na opštinskim izborima, kaže, lakše mu je odlučiti jer bira konkretne kandidate. Opšte i predsjedničke izbore doživljava više kao obavezu.
“Ukoliko su predsjednički izbori, to su sve lica koja se ponavljaju u našoj političkoj sferi, tako da mislim da za koga god da glasam nije velika neka razlika. Do sad je to više kao obaveza izlazak na predsjedničke izbore.”
Nacionalne teme nisu mu među prioritetima.
“Više su ti neki socioekonomski faktori. Nacionalno pitanje je već izašlo iz trenda. To više ovi mainstream političari guraju svoje priče već zadnjih 20 godina, to je narod navikao. Puno su važniji ekonomski faktori, generalno sigurnost građana kao pojedinca u društvu.”
Iako mnogi mladi razmišljaju o odlasku, Nemanja svoju budućnost vidi u BiH.
“Ostao bih ovdje svakako. Ne sviđa mi se ta ideja da idem negdje na neki duži vremenski period da radim, da ostavljam ovo što je ovdje. Vezan sam za ovu sredinu. Mislim da se mogu ovdje dalje profesionalno razvijati. Evo tu sam da mijenjam.”
Za njega bi se povjerenje u političare najlakše vratilo ispunjavanjem obećanja.
“Pa da zapravo ti političari na visokim funkcijama, do zadnjeg, ispuni svako svoje predizborno obećanje. Ja mislim da bi to bilo zvanično kraj na to da im se da vjerovati.”
Šta je ‘mit o izlaznosti’?
U javnosti već dugo postoji uvjerenje da su građani BiH sve manje zainteresovani za izbore. Ako se porede zvanični procenti, izlaznost je sa oko 83 posto 1996. pala na oko 51 posto 2022. godine.
Ali Dario Jovanović iz Koalicije “Pod lupom” taj narativ naziva “mitom o izlaznosti”.
Problem je, objašnjava, u tome što se broj ljudi koji glasaju uspoređuje s ukupnim brojem ljudi upisanih u birački spisak, iako taj spisak ne predstavlja broj ljudi koji stvarno žive u BiH.
Do 2006. postojala je aktivna registracija birača. Od tada se primjenjuje pasivna registracija, pa se punoljetni građani automatski upisuju u Centralni birački spisak. Za predstojeće izbore u njemu je oko 3,4 miliona birača, dok podaci Svjetske banke navode 3.140.095 stanovnika BiH.
Jovanović to objašnjava na primjeru školskog razreda:
“Razred je krenuo u školsku godinu sa 50 učenika u razredu. U međuvremenu taj razred je napustilo 20 učenika ili ne dolaze na nastavu. Međutim zbog proceduralne birokratije u školama oni se još uvijek vode kao razred sa 50, a ne sa 30 djece koje stvarno dolaze svakodnevno na nastavu.”
Ako jednog dana u školu dođe 25 učenika, zvanična statistika bi pokazala 50 posto prisutnih. Ali među onima koji zaista pohađaju nastavu, to bi bilo 83 posto.
“To je možda najbolje poređenje sa onim što se dešava u Bosni i Hercegovini sa prenapuhanim biračkim spiskom.”
Prema istraživanjima Koalicije “Pod lupom”, sedam od deset građana koji stvarno žive u BiH izlazi na izbore.
Nova tehnologija, nova pravila
Na ovogodišnjim izborima uvode se optički skeneri glasačkih listića i biometrijska identifikacija birača otiskom prsta. Jovanović očekuje da će tehnologija značajno smanjiti mogućnost izbornih nepravilnosti na dan glasanja.
“Više nećete moći glasati u ime druge osobe niti zloupotrijebiti prazne listiće nakon 19 sati. Skeniraće se važeći dokumenti i davati otisak prsta.”
Građani, međutim, nisu podjednako uvjereni.
Feraget smatra da bi skeneri mogli smanjiti broj lažnih glasova, ali brine zbog starijih birača.
“Pa moguće da će malo uskratiti ove lažne glasove, ali mislim da neće puno promijeniti, pogotovo za starije ljude će to biti malo problematično. Vjerujem da će biti jako puno nevažećih glasova.”
Gamber vjeruje da će se snaći, ali sumnja u uspješnost sistema.
“Mislim da ću to uspjeti da obavim glasanje, da neću pogriješiti. A hoće li biti sa novim sistemom toliko grešaka, da je pitanje da li će ti izbori uspjeti.”
Mufid se također pribojava novih procedura.
“Ja sam stariji čovjek i mislim da još nisam zahrđeo, ali se malo bojim, vidio sam kako to treba, da se vidi koji je moj broj, pa da onda za broj glasaš, a da ne vidiš za koga da glasaš, zaboravi čovjek. Starijim ljudima treba pomoći.”
Najviše optimizma u vezi sa novom izbornom tehnologijom izražava najmlađi sagovornik Nemanja, koji je i sam bio izborni posmatrač.
“Sad nova tehnologija za registrovanje glasača, za posebnu provjeru svakog listića, mislim da u nekoj dozi može promijeniti nabolje situaciju prilikom glasanja.”
Ipak, upozorava da tehnologija ne može riješiti sve probleme.
“U nekim malim sredinama sa kupovanjem glasova i slično, tu je problem koji nijedna tehnologija ne može ispraviti – tu kupovinu glasova i potkupljivanje.”
Jovanović smatra da je ključna promjena u tome što bi svaki prebrojani glas trebalo da bude stvaran.
“Koliko god da ljudi izađe, to će biti stvarni ljudi sa svojim stvarnim identitetima i glasovi će biti prebrojani onako kako su i dati. Nove tehnologije i skeneri rješavaju problem izbornog dana u BiH i građani su dobili ono što su tražili. Sad je vrijeme da izađu i glasaju.”
A pitanje kome vjerovati ostaje.
Mufid ga sažima anegdotom iz svog fudbalskog kluba:
“Baš jedan pita: ‘Eto milion da ti neko da, znaš li za koga ćeš glasati?’ Kaže ovaj drugi: ‘Bogami ne znam, džaba milion, ja ne znam za koga ću glasati.’ Mislim da je to činjenica koja je stvarnost u našem društvu, i zato neka nam dragi Bog pomogne. Mi sami sebi ne znamo pomoći.”
Na Opštim izborima 4. oktobra oko 3,4 miliona registrovanih birača biraće članove Predsjedništva BiH, entitetske i državne parlamente te kantonalne skupštine.
Ove godine glasački listići biće drugačiji: umjesto znaka “X”, opcija će se označavati popunjavanjem kružića, a listići će nakon glasanja prolaziti kroz skenere.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
