Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

Kraj godine po svemu sudeći dolazi sa još jednim potencijalnim sankcijama koje bi mogle imati utjecaj na cijeli region. Od najava američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog Gasprom Njefta i krovne kompanije Gasprom, strahuje ne samo Srbija nego i sve zemlje regiona s obzirom na zavisnost u naftnom sektoru. Ovdje je prvenstveno riječ o Jadranskom naftovodu (JANAF) koji je sa NIS-om potpisao ugovor o isporuci nafte do 2026. godine, a kojim preko 90 odsto nafte stiže u Srbiju.
To je bila i jedna od tema nedavno održanog sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je izrazio zainteresovanost da se ovo pitanje što prije riješi, jer kaže da nikom ne odgovara zavrtanje ventila. Postoji interes i od strane Amerike i EU, za promjenom vlasničke strukture u NIS-u, odnosno smanjivanje udjela ruske kompanije.
“Moramo naći održivo rješenje koje je dobro i za JANAF i za ekonomiju Srbije”, rekao je Plenković, nakon razgovora sa Vučićem, podsjećajući da je Srbija zavisna o isporuci nafte JANAF-om čak 95 odsto. “Mislim da nikom nije u interesu da bilo ko pa ni Srbija, ostane bez nafte i Hrvatska sigurno neće biti ta koja će biti predvodnik takve politike”, rekao je Plenković, otvarajući time još jedan problem.

A to je ponašanje JANAF-a nakon sankcija, odnosno da li će se poštovati ugovor o isporuci nafte sa NIS-om koji je na snazi do 2026. godine i time ugroziti poslovanje pod sankcijama ili će doći do prekida snabdijevanja. U tom slučaju o detaljima raskida ugovora odlučivao bi arbitražni sud, što je definisano ugovorom.
BiH (ne)treba da brine
Pored toga, ostale zemlje u regionu strahuju da bi u najmanju ruku moglo doći do poskupljenja naftinih derivata, s obzirom na to da Gasprom ima svoju mrežu u Bosni i Hercegovini. Međutim, ekonomisti su mišljenja da, ukoliko dođe do sankcija, one neće imati preveliki utjecaj na samo tržište BiH.
“Sve zavisi od toga kako će se Srbija odnositi prema tim sankcijama, odnosno ukoliko dođe do prepakivanja vlasničke strukture”, kaže za DW stručnjak za energetiku iz Sarajeva Almir Bečarević, ne želeći da prejudicira moguće reperkusije na BiH. “Činjenica je da uvozimo derivate iz Srbije, ali moramo vidjeti rasplet situacije sa većinskim vlasništvom. Indirektno će se osjetiti, jer Gasprom posjeduje pumpe u BiH a nabavljaju naftu u Pančevu, tako da je sve otvoreno.”

14.12.24. 09:20
Aleksandar Vučić u strahu: “Imam potvrdu da će nam SAD uvesti sankcije”

Tržište BiH pokriva oko 20 odsto derivata iz Rafinerije u Pančevu, što nije velika količina. Međutim, radi se o relativno malom tržištu podložnom utjecaju, pa bi moglo doći do poskupljenja. Ekonomista Zoran Pavlović rješenje takođe vidi u prepakivanju vlasničke strukture, kako bi se rasteretio pritisak ne samo na Srbiju nego i na JANAF, koji ima najveće ugovore upravo sa NIS-om, INA-om i MOL-om. U takvim okolnostima ne vjeruje da će biti značajnih turbulencija jer nikom nije u interesu da uništava kompanije koje su u ovom segmentu žile kucavice.
“Kada pogledamo u konačnici gdje se nalazi BiH, mislim da ne treba da se brinemo, jer je distribucija koju mi ovdje imamo dobijena iz više kanala – iz Italije, ali i preko luke Ploče”, kaže Pavlović.
Rusko–američki antagonizam
Srbija je u ovom slučaju više od 90 posto zavisna od isporuke nafte JANAF-om, a alternativa bi bio transport baržama Crnim morem što je malo vjerovatno. “Imamo šareno definisanu distributersku mrežu koja ne bi trebala direktno da potpada pod američke sankcije”, zaključuje Pavlović.
BiH ima dva aranžmana sa Srbijom u ovom trenutku. Jedan je uvoz oko 20 odsto naftnih derivata i to je dopuna redovnog uvoza koji ide preko italijanskih rafinerija. Drugi aspekt je izvoz sirove nafte iz Obudovca, koji se za sada izvozi u Srbiju u probnim količinama. U slučaju sankcija, sve to bi bilo zaustavljeno.

Najavu sankcija komentarisao je i američki ambasador u Srbiji Christopher Hill, koji nije potvrdio uvođenje sankcija. Međutim, kaže da je rizik saradnje sa ruskim firmama oduvijek postojao, naglasivši da bi upravo “promjena vlasništva sigurno donijela više mira i prosperiteta, i u Srbiji i u regionu”. Sa druge strane, ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov imao je drugačiju poruku za Amerikance, i što se tiče nafte ali i aktuelne priče oko gasovoda Južna interkonekcija.
“Amerikanci rade sve, od eksplozije Sjevernog toka do sankcioniranja naših banaka, samo da ne dođe do ruskog gasa u BiH. Evo, vidimo sada namjeravaju neke sankcije protiv NIS-a u Srbiji i to će biti možda neki maligni utjecaj na odnose Ruske Federacije i BiH u ovom smislu”, rekao je Kalabuhov za BHRT.
Moguća rješenja
Stručnjaci, osim otkupa dijela vlasničke strukture od Rusa u cilju preuzimanja većinskog vlasništva, vide i potpuni otkup ruskog udjela u NIS-u kao jednu od mogućnosti. Istovremeno, malo je onih koji smatraju da je takav scenario realan, jer osim ekonomskog, ruski utjecaj u smislu prisustva u nekadašnjem državnom energetskom divu značajan je i u političkom smislu. Također, ne isključuje se ni mogućnost dogovora sa Amerikancima da sankcije ne budu uvedene, jer bi to imalo uticaj širi utjecaj od onog što se želi postići u Srbiji.
Gasprom Njeft i Gasprom imaju 56,15 odsto vlasništva u bivšem državnom gigantu Srbije NIS-u, dok je 29,87 odsto u vlasništvu Republike Srbije. Ostatak su manjinski akcionari. Evropska unija i SAD stavili su Gasprom Njeft na crnu listu 2014. godine, nakon ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim. Ukoliko do sankcija dođe, najveće pitanje na regionalni utjecaj biće da li će JANAF da prati američke sankcije ili će nastaviti sa isporukom nafte Srbiji, što je prema mišljenju stručnjaka u ovom trenutku teško očekivati.

radiosarajevo.ba