Latvijski predsjednik Edgars Rinkevics ne slaže se sa sve brojnijim pozivima i izvještajima prema kojima bi Rusija u narednim mjesecima mogla napasti NATO ili Evropsku uniju u pokušaju da oslabi njihovu podršku Ukrajini. On kaže da su već počeli.
“Ne govorimo o konvencionalnom ratu. Govorimo o svim vrstama provokacija, svim vrstama sabotaža, svim vrstama testiranja i definitivno je riječ o nečemu što se već događa dok razgovaramo”, rekao je latvijski lider u intervjuu za Radio Slobodna Evropa iz sjedišta Ujedinjenih nacija 21. septembra.
Zvaničnici evropskih obavještajnih službi, CIA, pa čak i francuski predsjednik Emmanuel Macron i poljski premijer Donald Tusk posljednjih su dana upozorili na procjene prema kojima bi Moskva u narednim mjesecima mogla otići toliko daleko da izvede napad iz zraka u nekom obliku na teritoriju NATO-a kako bi pokazala da je obećanje vojnog saveza o zajedničkoj odbrani iz člana 5 malo više od nekoliko riječi na papiru.
Među napadima posljednjih mjeseci koji se pripisuju Rusiji, što Institut za proučavanje rata (ISW) naziva “koordiniranom serijom kinetičkih kampanja”, jesu podmetanje požara, planovi za atentate i sabotaža infrastrukture, poput oštećivanja željeznice i elektronskih ometanja.
Moskva dosljedno negira bilo kakvu umiješanost u operacije sabotaže koje joj pripisuju evropske vlade, ali zvaničnici NATO-a i prijestolnica EU-a pojačali su napore na izradi planova za vanredne situacije i mjera za suprotstavljanje tome.
Scenario Narva
Jedan od takvih scenarija je takozvani scenario Narva, koji opisuje hipotetički vojni scenario u kojem bi Rusija napala zemlju članicu NATO-a koristeći taktike hibridnog ratovanja slične početnoj fazi stvarne ruske invazije na ukrajinski Krim 2014. godine.
Narva je mali grad sa značajnim ruskim stanovništvom na estonskoj strani granice s Rusijom. Analitičari su naveli da bi takav potez Rusije mogao biti način da se testira spremnost NATO-a da rizikuje direktnu konfrontaciju zbog strateški beznačajne teritorije.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna upozorio je, u ranijem razgovoru za RSE, na rastuće ruske hibridne napade širom Evrope, rekavši da postoje brojne glasine da Putin planira pokrenuti punu vojnu operaciju protiv baltičkih država ili Poljske.
Ali je dodao da “naša obavještajna služba ne vidi nikakva ozbiljna vojna kretanja s druge strane naših granica jer je Rusija zaglavljena u Ukrajini”.
Analitičari ISW-a, međutim, naveli su 21. septembra da, iako su Estonija i Latvija saopštile da još nisu primijetile nikakve dokaze o gomilanju ruskih snaga u blizini svojih granica koje bi bilo potrebno za potpunu invaziju na njihove zemlje, “scenariji ruskog djelovanja nisu dobili detaljnu analizu koju zaslužuju i koja im je potrebna”.
RSE je kontaktirao nekoliko diplomata koji poznaju planiranje pripravnosti EU-a i NATO-a, ali niko nije želio navesti konkretne primjere onoga što se priprema, navodeći da su informacije povjerljive.
Jedan zvaničnik iz centralne Evrope potvrdio je da se na radnom nivou vode neformalne rasprave o tome šta logistički učiniti u slučaju napada na baltičke države i Poljsku, ali je dodao da ne postoje zvanične smjernice niti stvarne pripreme.
Zvaničnik NATO-a rekao je da Savez ima nacionalne odbrambene planove svojih članica, “koji su strogo povjerljivi, ali u suštini preciziraju šta radimo u svim vrstama ratnih scenarija”.
Rinkevics je rekao da bi nazivanje trenutnog vala ruskih napada “hibridnim” također moglo umanjivati hitnost koja je evropskim zvaničnicima potrebna kako bi se suočili sa situacijom.
“Mislim da, kada koristimo riječ ‘hibridno’, onda to nekako zvuči manje, recimo, opasno, kao neka vrsta nevinije terminologije nego što su ti činovi sami po sebi”, rekao je.
“Mislim da bi najopasniji scenario bio ako Rusija postane nepromišljena, ako ne odgovorimo efikasno i ako dođe do stvarnih žrtava… Naš dio Evrope pokušava biti što spremniji. Ali ako Rusija pokrene raketni napad, onda je potpuno jasno da je to član 5 i onda je potpuno jasno da će uslijediti odgovor.”
Stalna američka baza u Poljskoj?
Povećane tenzije privukle su pažnju Washingtona, koji razmatra raspoređivanje američkih trupa u Evropi, aranžmane o bazama, sporazume o statusu snaga i opće pregovore sa zemljama domaćinima.
Prošle sedmice američki predsjednik Donald Trump rekao je da Washington i Varšava ostvaruju “veliki napredak” ka uspostavljanju stalne baze američke vojske u Poljskoj, čime bi se potencijalno proširilo američko vojno prisustvo na istočnom krilu NATO-a.
Ovaj potez uslijedio je dan nakon što su poljske vlasti privremeno zatvorile aerodrome u Lublinu i Rzeszowu dok su ruski napadi ciljali dijelove Ukrajine u blizini poljske granice, prema navodima poljskih zvaničnika.
Poljski premijer Donald Tusk također je upozorio da bi Rusija mogla pokušati izvesti napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, predstavljajući ih kao nesreće.
I on je rekao da bi takvi incidenti mogli biti namijenjeni testiranju reakcije NATO-a i podrivanju jedinstva saveznika. Procjena je zasnovana na obavještajnim podacima NATO-a, Ukrajine i Sjedinjenih Država, prema Tusku.
Slično tome, baltičke zemlje bile su uznemirene prošle godine kada su tri ruska borbena aviona narušila zračni prostor Estonije tokom 12 minuta.
Prema estonskim zvaničnicima, ruski piloti su primili, ali ignorisali komunikaciju dvojice italijanskih pilota u borbenim avionima F-35, koji su bili angažovani iz NATO-ove misije Baltičkog zračnog nadzora u zračnoj bazi Amari u Estoniji, prije nego što su na kraju ispraćeni u međunarodni zračni prostor.
Tsahkna je u intervjuu za RSE istakao da Rusija već napada Evropu.
Kao odgovor na upad, koji Rusija negira, Estonija je pozvala na konsultacije prema članu 4 NATO-a, koje su odmah ispod aktiviranja klauzule o kolektivnoj odbrani iz člana 5.
“Moramo biti spremni djelovati ujedinjeno”, rekao je Tsahkna.
Ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da “zaista želi postići smislen mir i pravedan i trajan mir” s Ukrajinom nakon više od pet godina rata i prati kako Evropa reaguje na provokacije.
“Ali ako bude imao Ukrajinu, to je samo jedan korak i vidjet ćemo dalju agresiju u Evropi”, upozorio je estonski ministar.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
