Vrelo Bosne zagađeno fekalijama: "Konzumacija ove vode rizična po zdravlje ljudi"

Pitka voda decenijama je bila dostupna na izvoru na sarajevskom izletištu Vrelo Bosne.

Da odavno nije tako, potvrđuju izvještaji o prisustvu bakterija u vodi kod Vrela Bosne. Ko je odgovoran za ekocid? Šta pijemo, šta gradimo i kakvu vodu ostavljamo generacijama koje dolaze?

 Vijest o fekalijama na Vrelu Bosne građane je razočarala: “Odnekud dolazi, razočaran sam.”, “Grehota je staviti znak ‘zabranjeno za piće’.” “Dolazile su inspekcije. Šta su ustanovili, ko zna…”

Ako na stranici Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, tačnije na mapi, odete do tačke iznad Vrela Bosne, nećete naići na dobru vijest: “Uzorak vode, na osnovu izvještaja o mikrobiološkom ispitivanju, zbog prisustva koliformnih klica (10) nije zdravstveno ispravan te je konzumacija ovakve vode rizična po zdravlje ljudi.”

Zabranili su jednu štalu

Jedna druga tačka, ona na dnevnom redu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koja se odnosi na zakon o vodama, i dalje stoji na čekanju. Zastupnik Damir Nikšić molio je parlamentarce da tu tačku samo prime k znanju i na taj način daju moć inspektorima da uklanjaju objekte bez valjane dokumentacije, prije svih, naselja na Bjelašnici. 

“Po zakonu su gore na Bjelašnici zabranili jednu štalu za konje. Kao, konji zagađuju i to odlazi u Vrelo Bosne. Znači, zabranili su štalu, a dozvolili su tolike zgrade, toliko naselje”, ističe Nikšić.

Iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo za Federalnu televiziju rekli su da u ovom trenutku ne postoje evidentirani antropogeni pritisci koji bi, kako navode, značajno ugrozili ekosistem i izvorište.

“Aktivnosti i projekti koji se realiziraju izvan granica zaštićenog područja, a posebno na područjima koja hidrološki i ekološki utječu na sliv Vrela Bosne, potencijalno mogu imati posredan utjecaj na stanje vodnih ekosistema i izvorišta. Zbog toga se dugoročna zaštita Vrela Bosne ne može posmatrati isključivo kroz upravljanje postojećim granicama zaštićenog područja. Potrebno je raditi na proširivanju sistema zaštićenih prirodnih područja i uspostavljanju integrativnog pristupa upravljanju prirodnim vrijednostima, naročito u područjima koja predstavljaju funkcionalnu cjelinu s postojećim zaštićenim područjima”, naveo je Asad Jelešković, direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.

U međuvremenu, uz klimatske promjene i visoke temperature, struka upozorava da ovakav odnos prema rijekama i izvorištima može imati ozbiljne posljedice, posebno za generacije koje dolaze.

Gdje su kazne?

“Svjedočimo bjesomučnoj eksploataciji i ispuštanju fekalija i drugih voda. Ne vidimo nikakve reperkusije i kazne. Čak vidimo kako se sistem ponaša, jeste da podstiče ljude da nelegalno grade jer su kazne male ili nikakve”, kazala je Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT.

Samir Đug, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upozorava na aktivnosti u zonama koje štite najvrjednija izvorišta: “Rade se, nažalost, i intenzivne aktivnosti da se izvrši smanjenje ili čak prenamjena vodozaštitne prve i druge zone koja štiti najvrednija izvorišta i omogućit će se gradnja u širokom dijelu koji je danas vodozaštitna zona, što će svakako imati dalekosežne posljedice na sve nas. Doći će do kontaminacije izvorišta podzemne vode, smanjit će se količina vode za piće.”

Na jednoj strani kapitalizam i graditeljski lobiji, a na drugoj izvorišta i voda za piće. Naredne godine trebale bi pokazati šta smo spremni primiti k znanju.

Izvor: Tuzlanski.ba