Evropska komisija je danas odobrila reformske agende Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica Evropske unije (EU), saopćeno je iz Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju.
U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada zemalja Zapadnog Balkana obavezalo se na provođenje socioekonomskih i temeljnih reformi kako bi potaknule rast i približavanje članstvu u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine, prenosi Anadolija.
Ovaj korak je bio ključan za omogućavanje isplate sredstava u okviru Fonda za reforme i rast u vrijednosti od šest milijardi eura, a koja će se izvršiti po ispunjenju usaglašenih reformskih koraka.
“Impresionirana sam radom naših partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama, što je potvrda njihove posvećenost uspješnosti Plana rasta. To je naša mapa puta kako da privrede Zapadnog Balkana približimo našoj. I da svojim privrednicima osiguraju pristup i sredstva za tržišnu utrku na našem jedinstvenom tržištu. Svi ostvaruju koristi, a ovo je veliki iskorak ka Evropskoj uniji”, kazala je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Težište reformskih agendi je na reformama u prioritetnim oblastima vladavine prava i drugih temeljnih pitanja, upravljanja, digitalne i zelene tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.
Pored toga, svaka korisnica je predložila listu indikativnih investicija za finansiranje u okviru Instrumenta, a koje su ključne za poticanje socioekonomskog rasta i koje će biti odobrene u kontekstu Investicionog okvira za Zapadni Balkan.
Komisija je ocjenjivala pojedinačne reformske agende na osnovu kriterija utvrđenih Uredbom o sredstvima za reforme i rast.
Komisija je zaključila da reformske agende ispunjavaju ciljeve Instrumenta, uključujući brže prevazilaženje socioekonomskog nesrazmjera između korisnika i EU, te daljem jačanju temelja procesa proširenja.
Isplate sredstava se vrše dva puta godišnje do 2027. godine, na osnovu zahtjeva partnera sa Zapadnog Balkana i provjere triju uslova od strane Evropske komisije, odnosno preduslovi očuvanja demokratskih mehanizama, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava.
Poseban preduslov se odnosi na Srbiju i Kosovo, u smislu obaveze njihovog konstruktivnog angažmana u normalizaciji odnosa, uključujući primjenu svih sporazuma iz Dijaloga, a koji će se procjenjivati uzimajući u obzir ulogu i doprinos Evropske službe za vanjske poslove.
Obavezno je zadovoljiti opšte uslove makrofinansijske stabilnosti i dobrog upravljanja javnim finansijama prije isplate sredstava. Uslovi za isplate sredstava, odnosno ispunjavanje kvantitativnih i kvalitativnih koraka pojedinačnih reformi.
Komisija iščekuje formalno dostavljanje Reformske agende Bosne i Hercegovine kako bi nastavila sa ocjenom i nastavlja podržavati vlasti u njenoj finalizaciji, za dobrobit svih građana.
Komisija će sada pristupiti potpisivanju ugovora o zajmu i sredstvima sa korisnicima, koji će uključivati obaveze za korisnike da poduzmu odgovarajuće mjere za sprečavanje, otkrivanje i korekciju prevara, korupcije, sukoba interesa i nepravilnosti koje negativno utiču na finansijske interese Unije, a kako bi se izbjeglo dvostruko finansiranje i poduzele pravne radnje za povrat nezakonito prisvojenih sredstava, kao i mjere za prikupljanje adekvatnih podataka o primaocima sredstava u okviru Instrumenta te prava Evropske komisije, Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) i Evropskog javnog tužilaštva (EPPO), gdje je to primjenjivo.
Istovremeno, korisnici mogu zatražiti predfinansiranje u vrijednosti do sedam posto iznosa njihovih ukupnih indikativnih sredstava predviđenih u okviru Instrumenta.
Isplata predfinansiranja ovisi o stupanju na snagu ugovora o kreditu i sredstvima, te poštivanju preduslova, a koje će Komisija pratiti prije svake isplate.
Komisija je 8. novembra 2023. usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan. Ovaj ambiciozni plan ima za cilj ubrzati socioekonomsku konvergenciju regiona sa EU i utrti put ka članstvu. Plan je podržan povećanjem finansijske pomoći kroz novi Instrument za reforme i rast koji je stupio na snagu 25. maja 2024. godine. Taj instrument će predstavljati dopunu trenutnoj finansijskoj pomoći u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA III).
Finansijski okvir Fonda iznosi šest milijardi eura, od čega dvije milijarde eura u grantovima i četiri milijarde eura u iznimno povoljnim zajmovima. Najmanje polovina ukupnog iznosa (grantovi i zajmovi) predviđeno je za investicije kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (VBIF).
Preostali iznos kredita se uplaćuje trezorima vlada Zapadnog Balkana kako bi se ubrzao rast temeljen na socioekonomskim reformama.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
