Kao vjernica, Gulbarg nosi hidžab, islamsku maramu, i moli se pet puta dnevno.
Međutim, u Tadžikistanu, zemlji sa većinskim muslimanskim stanovništvom u kojoj decenijama vlada izrazito sekularna vlast, ona se doživljava kao “neka vrsta prijetnje”, kaže Gulbarg (ime je izmijenjeno iz bezbjednosnih razloga).
“Prvog dana na fakultetu, profesorka me je ljubazno podsjetila da je nošenje hidžaba zabranjeno u obrazovnim ustanovama”, rekla je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Gulbarg, studentkinja Državnog univerziteta u Kudžandu, na sjeveru Tadžikistana. “Rekla je: ‘Lično nemam ništa protiv tvog hidžaba, ali zakon je zakon'”.
Hidžab je već dugo tema o kojoj se žustro raspravlja u zemljama Centralne Azije sa muslimanskom većinom, gdje vlade nastoje da ograniče nezavisne islamske aktivnosti i regulišu vjersko izražavanje.
To se odnosi i na hidžab. Pravila o nošenju islamskih marama razlikuju se širom regiona, ali su one zabranjene u državnim školama i institucijama u Tadžikistanu, Kazahstanu i Uzbekistanu.
Ta debata se ponovo rasplamsala ovog mjeseca, kada su se milioni učenika i studenata vratili u škole i na fakultete početkom nove akademske godine.
Pitanje nacionalne sigurnosti
U Kazahstanu je ministarka prosvjete Žuldiz Sulejmenova upozorila da bi privatnim školama koje dozvoljavaju učenicama da nose hidžab “mogle biti oduzete dozvole za rad”.
To upozorenje je stvorilo dilemu za pojedine škole u Kazahstanu.
Nastavnica zaposlena u državnoj školi u Šimkentu, gradu na jugu Kazahstana, izjavila je da je nekoliko učenica iz njenog razreda odbilo da skine marame.
“Direktor i pomoćnik direktora ne znaju na osnovu čega mogu da udalje te učenice iz škole”, rekla je nastavnica za Kazahstanski servis RSE, željeći da ostane anonimna jer nije bila ovlašćena da daje izjave medijima.
“Škola je čak sprovela i vanredni test iz pisanja, očigledno se nadajući da bi loše ocjene mogle poslužiti kao razlog za njihovo izbacivanje”.
Međutim, sve četiri devojke su položile test, rekla je nastavnica.
Ministarstvo prosvjete Kazahstana je 2016. godine donijelo uredbu o školskim uniformama kojom se zabranjuje nošenje vjerskih simbola u školi, uključujući i hidžab.
Od tada, ovo pitanje suprotstavlja pristalice sekularnog obrazovanja onima koji smatraju da bi muslimanskim djevojčicama trebalo dozvoliti nošenje marame.
Zvaničnici Kazahstana predstavljaju pitanje hidžaba kao stvar nacionalne bezbjednosti i zaštite sekularnog političkog sistema zemlje.
Centralna Azija se posljednjih godina suočava sa islamskim ekstremizmom. Ipak, kritičari navode da su vlasti oštro ograničile svako ispoljavanje islama, a da pritom nisu riješile uzroke radikalizacije.
‘Ukorijenjeni strah od islama’
Stručnjaci navode da debata o hidžabu odražava širu borbu oko toga koliko prostora su sekularne vlade spremne da pruže vjerskom izražavanju.
Davide Kancarini, istraživač iz Milana koji se bavi pitanjima Centralne Azije, izjavio je da je hidžab “najuočljiviji element” te debate.
On je naveo da vlade promovišu zvaničan, umjeren oblik islama, dok istovremeno sa oprezom gledaju na tu religiju kao na nezavisnu društvenu i kulturnu snagu.
“Duboko ukorijenjen strah od islama naveo je vlade da suzbijaju svaki oblik vjerske prakse koji izmiče državnoj kontroli”, rekao je Kancarini za Radio Slobodna Evropa.
Ahmet Furkan Ozjakar, stručnjak za regionalnu politiku sa Univerziteta Ataturk u Turskoj, istakao je da islam predstavlja važan dio istorije i nacionalnog identiteta Kazahstana, ali da vjerske aktivnosti ostaju pod strogom kontrolom.
“Pitanje hidžaba je posebno osjetljivo jer čini vjerski identitet vidljivim u instituciji koju država izričito definiše kao sekularnu”, rekao je Ozjakar.
Dodao je da vlade u Centralnoj Aziji ne posmatraju nužno samu pojavu veće religioznosti kao prijetnju.
“Njihova pažnja je često usmjerena na vjersko izražavanje ili organizacije van struktura pod državnom kontrolom, naročito kada bi one mogle postati izvor nezavisne društvene ili političke mobilizacije”, rekao je Ozjakar za RSE.
Taj strah je posebno izražen u Tadžikistanu i Uzbekistanu, gdje je policija sprovodila racije usmjerene protiv žena koje nose hidžab i muškaraca sa dugim bradama.
Vlade obje zemlje opravdavale su ograničenja vezana za islamsku odjeću tvrdnjama da štite sekularizam i nacionalnu bezbjednost.
Tadžikistan i Turkmenistan su takođe promovisali tradicionalnu narodnu nošnju kao alternativu onome što vlasti smatraju stranim načinima odjevanja.
Kirgistan je jedina zemlja u Centralnoj Aziji koja nije zvanično zabranila hidžab, iako je i tamo to pitanje izazvalo rasprave.
*Kazahstanski servis RSE doprinio je ovom tekstu.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
