Godine rada bez otkrivene afere: Je li Ured za borbu protiv korupcije TK opravdao očekivanja?

Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Tuzlanskog kantona, koji već funkcioniše nekoliko godina, nije opravdao očekivanja parlamentarnih stranaka, kao ni javnosti, s obzirom na to da, barem za sada, nije otkrio nijednu koruptivnu aferu.

Najveći uspjeh je primjena Zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, nosilaca izvršne vlasti i savjetnika u TK.

Iako u svom godišnjem izvještaju konstatuju da je maligni uticaj korupcije i koruptivnih radnji u svim njenim pojavnim oblicima zahvatio sve segmente našeg društva, Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Tuzlanskog kantona bavi se samo statistikom koja, u suštini, i ne može razotkriti potencijalnu korupciju, zloupotrebu javnih resursa i budžetskog novca.

Ukupan broj prijava imovine i poklona u prošloj godini je nešto veći od 3.700, od čega su 1.744 prijave nosilaca javnih funkcija, dok su se ostale odnosile na njihove bliske srodnike. Ukupna prijavljena nepokretna imovina nosilaca javnih funkcija i njihovih bliskih srodnika je u vrijednosti od oko 200 miliona maraka, dok je vrijednost njihove prijavljene pokretne imovine oko 40 miliona maraka. To je samo dio statistike koju je Ured za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom Tuzlanskog kantona otkrio u svom izvještaju koji su usvojile izvršna i zakonodavna vlast.

“Nisu uočeni bilo kakvi neskladi, odnosno velika odstupanja koja bi bila alarmantna ili zahtijevala dalje postupanje. Dakle, radi se o sitnim odstupanjima koja su nosioci javnih funkcija kroz dodatna obrazloženja pojasnili”, argumentira Muamer Šljivić, sekretar Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanja kvalitetom TK.

Privremena imenovanja jedan od problema

Ured je konstatovao da je najveći problem u dosadašnjem radu i provjerama institut privremenih imenovanja na različite javne funkcije. Čitav je niz institucija, naveli su, koje imenuju nosioce javnih funkcija u suprotnosti sa pozitivnim pravnim propisima, kršeći na taj način princip transparentnosti, javnosti i ravnopravnosti u postupku izbora.

Međutim, Ured za borbu protiv korupcije do sada nije reagovao kada su u pitanju sumnjive javne nabavke i netransparentno trošenje višemilionskog novca iz kantonalnog i budžeta nižih nivoa vlasti.

“Mi nismo zamjena za tužilaštvo, niti za policijske organe. Ono što je težište i gdje stvarno imamo i veliki broj prijava, koje se podnose Uredu, uglavnom se odnose na sumnjiva zapošljavanja. Ured u toj situaciji je ovlašten, odnosno nadležan samo prikupiti informaciju. Imamo veliki broj prijava koje smo podnijeli kako nadležnim inspekcijama, tako i nadležnom kantonalnom tužilaštvu”, dodaje Šljivić.

Zastupnici: Ured nije opravdao svoju ulogu

Kantonalni zastupnici tvrde da Ured za borbu protiv korupcije do sada nije opravdao svoju ulogu jer se samo bavi statistikom, a ne konkretnim razotkrivanjem korupcije i zloupotrebama položaja.

“Po svom cilju, po meni, nije zato što još uvijek imamo određene nedostatke. Ured ne može vršiti provjeru u bankovni račun direktno, morate dobiti nalog suda. Vi i dalje po propisima u Federaciji, isto je i u RS-u, ne morate odmah uknjižiti stan ako ga kupite, možete ga držati na ugovoru”, iznosi Boris Krešić, zamjenik potpredsjednika Skupštine TK.

“Sad u ovom trenutku ne vidimo nikakvu intenciju ili želju da se bave tom aktivnošću. I ne vidimo nijednu prijavu kada je u pitanju korupcija u TK, osim onog što su prijavili građani, prijavili pojedinci ili političke stranke”, kaže Dževad Hadžić, zastupnik u Skupštini TK.

“Svi izabrani zvaničnici prijavili svoju imovinu, svoje porijeklo. Ono što imam saznanja, da su pokrenute izmjene i dopune navedenog zakona zato što su u praksi uočeni određeni nedostaci”, dodaje Jasmina Lugavić, predsjednica Zakonodavno-pravne komisije Skupštine TK.

Uredi za borbu protiv korupcije samo u četiri kantona

Na insistiranje međunarodne zajednice, uredi za borbu protiv korupcije do sada su formirani samo u Sarajevskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom i Unsko-sanskom kantonu. Ostali kantoni su još na čekanju, kao i entitet RS.

“Naša primjedba je bila da to treba insistirati i na drugim kantonima, prije svega u Hercegovini, i dobili smo tad obećanje da će to biti rađeno na cijelom prostoru Federacije BiH, ali, evo, nažalost nije”, zaključuje Dževad Hadžić.

Dakle, sve ovisi od političke volje onih koji bi trebali biti pod kontinuiranom kontrolom takvih ureda, ali i međunarodne zajednice koja je nakon promjene američke administracije značajno smanjila interesovanje kada je u pitanju nesmetan rad takvih ureda i njihova potpuna zaštita od bilo kakvih političkih uticaja.

Izvor: Tuzlanski.ba