U RS broj studenata za deset godina prepolovljen

Broj osnovaca u proteklih deset godina u RS smanjen je za 13,01 posto, srednjoškolaca je 24,9 posto manje, dok se broj studenata gotovo prepolovio, odnosno manje ih je 43,4 posto.

Zvanični podaci

Ovo pokazuju zvanični statistički podaci po kojima je broj nastavnog osoblja neznatno promijenjen, dok su javni izdaci za obrazovanje smanjeni sa 4,5 posto na 3,8 posto bruto domaćeg proizvoda.

Podaci o broju upisanih učenika u aktuelnu školsku godinu još nisu dostupni. U osnovne škole širom RS u školsku 2023/24. upisano je ukupno 83.708 osnovaca, 34.825 srednjoškolaca i 23.489 studenata.

Nastavu je predavalo 7.878 nastavnika u osnovnim školama, u srednjim njih 3.780, te 2.907 nastavnika i saradnika na fakultetima.

Ukupni javni izdaci za formalno obrazovanje u 2023. godini iznose 617,8 miliona KM ili 56,05 posto više nego prije deset godina, ali je smanjeno učešče izdvajanja u odnosu BDP. Izdvajanje za kapitalne investicije od ukupnog novca za obrazovanje nije se mjenjao u proteklih deset godina i otprilike tek jedan posto izdvajanja ide u te namjene, dok preostalih 99 posto mahom ide na plate i tekuće materijalne troškove.

Nije tajna da roditelji djece koja pohađaju osnovne škole skupljaju novac za različite intervencije u školama, od krečenja učionica do saniranja mokrih čvorova. Osim toga, škole su mnoge probleme riješili zahvaljuju donacijama privatnih kompanija, ali iz fondova Evropske unije.

O uslovima pohađanja nastave u osnovnim školama se nerijetko priča, dok su gradske škole pod pritiskom povećanog broja đaka sa istim kapacitetima. S druge strane, škole na periferiji, a naročito u selima za deceniju su „izgubile“ polovinu đaka.

Zahtjev za reorganizaciju

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS poručuju da od lokalnih zajednica, pogotovo od Banje Luke, očekuju da im dostave zahtjev za reorganizacijom postojećih mreža osnovnih škola. U Banjoj Luci ih ima 26, a u proteklih pet godina broj osnovaca je povećan za oko 600.

Postoji nešto veća zainteresovanost za reformu srednjeg obrazovanja i tu priču često u javnosti potenciraju poslodavci kojima treba obrazovan i stručan kadar.

Saša Trivić, iz Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da se i dalje djeca u srednjim školama obrazuju po zanimanjima kakva su bila u staroj Jugoslaviji.

“Djeca upisuju ono što mogu da upišu, niko ih ne savjetuje. Za dio zanimanja sa nadležnima smo promijenili neke standarde i zanimanja, a sada smo pokrenuli inicijativu za još desetak izmjena nastavnih planova i programa”, navodi Trivić.

Najveći problem je, kako kaže, organizacija škola, jer je smanjen broj djece.

“Potrebna je reorganizacija srednjoškolskog sistema u smislu da se naprave možda regionalni srednjoškolski centri koji će imati veći izbor zanimanja. Treba nova mreža srednjih škola, vodeći računa o potrebama privrede i budućim potrebama djece. Školstvo pravimo zbog djece”, smatra Trivić.

Nije dobar pravac

Profesor Ekonomskog fakulteta Pale Marko Đogo ocjenjuje da je pad broja đaka i studenata posljedica više faktora: demografije (prije svega emigracije, ali i starenja stanovništva), pada prosječnog i relativnog kvaliteta obrazovanja, a što je povezano sa, kako tvrdi, loše izvedenom reformom početkom 2000.

“Meni je žao što smo sebi dopustili da izgradimo strukturu privrede kojoj ne treba puno viskoobrazovane radne snage, ali izgleda da se obrazovanje u srednjem roku i postepeno prilagođava takvoj strukturi”, ističe Đogo.

Dodaje da je 10-15 godina uvjeren da se visoko obrazovanje ne kreće u dobrom pravcu, odnosno da je “reformisano” na pogrešan način. Na tu temu je pisao otvorena pisma trojici ranijih ministara, “ali ništa suštinski nije promijenjeno”.