Borci i predstavnici vlasti RS-a u Han Pijesku odali počast osuđeniku za ratne zločine

Paljenjem svijeća i spomenom Ratku Mladiću, haškom osuđeniku za ratne zločine, u nedjelju je odata počast na Saboru bivših boraca Vojske Republike Srpske (VRS) u Han Pijesku, tri dana nakon njegove smrti.

Saboru su prisustvovali i predstavnici vlasti iz entiteta RS dok su s bine upućivane poruke “Svi smo mi Ratko Mladić”, a pojedini sudionici nosili majice s njegovim likom.

“Svi smo mi Ratko Mladić. I on se ima na koga osloniti”, kazao je bivši pukovnik Vojske RS-a Janko Kecman, obraćajući se učesnicima Sabora.

Saboru su pored ostalih prisustvovali Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske i ministar policije Željko Budimir.

Minić je poručio da niko ne treba osuđivati ovaj skup, ističući da je riječ o saboru s porukom da se radi za Republiku Srpsku.

Han Pijesak je tokom rata bio jedno od ključnih komandnih središta Vojske Republike Srpske. U tom gradu bio je smješten Glavni štab VRS-a, kojim je zapovijedao Mladić.

Međunarodni sudovi utvrdili su da je Glavni štab imao ključnu ulogu u planiranju i provođenju vojnih operacija VRS-a širom BiH.

Skupu se obratio i Ljubomir Borovčanin, bivši zamjenik zapovjednika Specijalne brigade MUP-a RS-a, koji je pred sudom u Haagu osuđen na 17 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima nakon pada Srebrenice i Žepe u julu 1995.

Ratko Mladić umro je 27. augusta u 84. godini u pritvoru Ujedinjenih nacija u Haagu, gdje je služio doživotnu kaznu.

Osim u Han Pijesku, počast ratnom zločincu proteklih dana odata je u nekoliko gradova RS-a, uz baklje i skandiranje imena.

Njegovo ime skandiralo se i na tribinama stadiona, a pomen mu je održao i jedan episkop Srpske pravoslavne crkve u manjem bh. entitetu.

Potrebna reakcija Tužilaštva BiH

Odavanje počasti Mladiću održano je u vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini krivičnim zakonom kažnjivo javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina.

Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, kazao je za RSE da je, nakon sabora u Han Pijesku, kao i drugih skupova na kojima je odana počast Mladiću, Tužilaštvo BiH ključna inistitucija koja bi morala regirati po službenoj dužnosti.

“No, nisam optimista, imajući u vidu dosadašnji odnos prema procesuiranju ovih djela. Postavlja se pitanje gdje je granica veličanja osuđenih ratnih zločinaca, kada će Tužilaštvo postupati po sužbenoj dužnosti”, kazao je.

Kako je kazao, zabrinjavajuća je pojava eskalacije podrške osuđenima za ratne zločine u BiH, nakon što je objavljena vijest o Mladićevoj smrti.

“Zabrinjava ta masovna podrška presuđenom ratnom zločincu, posebno kad se na tim skupovima vidi veliki broj mladih”, naveo je Džananović.

Ured visokog predsstavnika naveo je 29. augusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

I Evropska komisija je upozorila da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.

Džananović je za RSE kazao da ne očekuje konkretnu rekaciju ni od međunarodne zajednice, odnosno od OHR-a.

“Nisam optimista ni da će međunarodna zajednica reagirati, jer je značajno promijenila ploču. Poslali su iz OHR-a upozorenje da očekuju od pravosuđa da radi posoa. Dakle Tužilaštvo je ključna insitucija”, kazao je.

Dosad su pred državnim Sudom pravomoćno osuđene dvije osobe zbog veličanja ratnih zločina, iako su zabilježene stotine prijava.

Izvor: Radio Slobodna Evropa