SAD se bore sa nestašicom ključnih minerala povezanom sa Kinom, koju nije riješio samit Trumpa i Sija

Kada su se američki predsjednik Donald Trump i kineski lider Si Đinping sastali prošlog mjeseca u Vašingtonu, nisu uspjeli da postignu napredak po jednom od najspornijih pitanja u bilateralnim odnosima: sveobuhvatnim ograničenjima izvoza ključnih minerala od strane Pekinga, koja su uznemirila i Pentagon i komercijalne lance snabdijevanja.

Trump i Si su se složili da produže trgovinski sporazum, koji ističe 10. novembra, za dva mjeseca. Ali produženje ne rješava osnovne zabrinutosti Vašingtona zbog neadekvatnog izvoza minerala iz Kine.

Tokom svjedočenja u julu pred Odborom za finansije Senata, američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer rekao je da izvoz minerala iz Kine “nije onoliko veliki koliko bismo željeli. Niti ide tempom kojim bismo željeli”.

Kina dominira globalnom proizvodnjom i preradom ključnih minerala i rijetkih permanentnih magneta, koji zadržavaju svoja magnetna svojstva na neodređeno vrijeme bez potrebe za dodatnim napajanjem. Permanentni magneti od rijetkih minerala su neophodni za funkcionalnost svega – od motora za električna vozila i vjetroturbina do borbenih aviona i sistema za navođenje raketa.

Međunarodna agencija za energiju (IEA), autonomna međuvladina organizacija sa sjedištem u Parizu, procjenjuje da je Kina vodeći prerađivač 19 od 20 ključnih strateških minerala, sa prosječnim tržišnim udjelom od 70 procenata.

Kina ima još čvršću kontrolu nad permanentnim magnetima sa 94 procenata globalnog tržišnog udjela, prema navodima IEA-e.

Peking je iskoristio svoju dominaciju u oblasti ključnih minerala kao oružje kako bi se suprotstavio američkim sankcijama njegovom sektoru poluprovodnika i tarifama Trumpove administracije. Podesio je kontrolu izvoza kako bi izvršio maksimalan pritisak na lance snabdijevanja Pentagona, izbjegavajući pritom velike poremećaje u potrošačkoj industriji, koji bi rizikovali eskalaciju sa Vašingtonom, što vladajuća Komunistička partija Kine (KPK) ne želi.

Kina je u avgustu ukupno izvezla 512 metričkih tona stalnih magneta od rijetkih minerala u SAD, što je 21 odsto manje nego u julu i 13 odsto manje nego godinu dana ranije, prema podacima kineske carine.

Uoči sastanka, Si je pokušao da iskoristi kinesku dominaciju u oblasti strateških metala kako bi obezbijedio trajno trgovinsko primirje sa Sjedinjenim Državama, kaže Tomaš Nadrovski, menadžer u njujorškom Fondu za ključne minerale Amvest Terraden.

“Kina ima ovu slavinu koju može da zavrće i odvrće – što određuje protok ključnih minerala u SAD i druge zemlje”, rekao je on za Radio Slobodna Evropa (RSE).

“Produženje trgovinskog primirja za dvije godine dalo bi ovom alatu dodatnu vrijednost”, dodatno učvršćujući zavisnost SAD od kineskih lanaca snabdijevanja ključnim mineralima.

Trumpova administracija je bila zabrinuta da bi se sa dvogodišnjim primirjem “svi [i komercijalni i proizvođači odbrambene industrije] opustili i pomislili: ‘Ne treba da gradimo nikakve nove kapacitete'”, kaže on.

“SAD ne mogu sebi priuštiti da prihvate strateške zavisnosti od uskih tačaka za inpute koji su neophodni za našu odbrambenu industrijsku bazu i osnovne industrije poput automobilske”, rekla je u intervjuu Mahnaz Khan, potpredsjednica za politiku ključnih lanaca snabdijevanja u Silverado Policy Accelerator sa sjedištem u Vašingtonu.

Dvomjesečno primirje koje su dogovorili Trump i Si “kupuje Sjedinjenim Državama vrijeme, ali ne eliminiše osnovnu ranjivost”, rekla je ona.

Partnerstvo sa Centralnom Azijom

Dok radi na smanjenju zavisnosti od kritičnih minerala od Kine, Trumpova administracija je bacila široku mrežu. U avgustovskom informativnom izvještaju, Bijela kuća je saopštila da je od januara 2025. godine potpisala ili odobrila više od 160 ugovora o mineralima, ukupne vrijednosti oko 40 milijardi dolara.

Iako administracija daje prioritet domaćoj proizvodnji minerala, u nekim slučajevima su projekti u inostranstvu izvodljiviji. To važi i za volfram, koji Sjedinjene Države nisu proizvodile lokalno od 2015. godine. Volfram je ključni sastojak za čelik vojnog kvaliteta, vazduhoplovne komponente, municiju i oklop kopnenih vozila. Zbog svoje visoke gustine, metal se koristi za stabilizaciju i kontrolu u raketama i avionima.

Značaj volframa za odbranu naveo je Trumpovu administraciju da podrži projekat vrijedan 1,1 milijardu dolara u Kazahstanu. Prema sporazumu potpisanom u novembru 2025. godine između američke kompanije Cove Capital (sada poznate kao Cove Kaz Capital Group) i državne kazahstanske rudarske kompanije Tau-Ken Samruk, dvije strane će zajednički razvijati jedan od najvećih svjetskih resursa volframa.

“Kazahstan je donio svjesnu političku odluku da dodijeli ponudu američkoj kompaniji, iako se šire glasine da je i Kina konkurisala za isti projekat”, rekla je za RSE Akbota Karibayeva Meyer, istraživačica u Centru za kaspijsko političko istraživanje u Vašingtonu. Ova odluka je primjer viševijektorske inostrane politike Kazahstana, koja ima za cilj očuvanje strateške autonomije balansiranjem veza sa velikim silama, objašnjava ona.

Bušenje, studije izvodljivosti i priprema lokacije počeli su nakon formalnog zaključenja sporazuma. Pa ipak, puna komercijalna proizvodnja može da počne tek za nekoliko godina.

“Da li su ovi projekti u Kazahstanu održivi? Naravno, jesu održivi. Međutim, ekonomiju je veoma teško predvidjeti bez subvencija”, rekao je u intervjuu Ian Lange, profesor na Rudarskom fakultetu Kolorado i zamjenik direktora Centra za inovacije ključnih minerala.

“Idealno bi bilo da uložim u rudarstvo, a to bi ograničilo državne troškove i omogućilo određenu konkurenciju”, kaže on.

Trumpova administracija takođe sarađuje sa Uzbekistanom na nabavci ključnih minerala.

U februaru je američka robna firma Traxys potpisala ugovor vrijedan milijardu dolara sa uzbekistanskom vladom, usmjeren na istraživanje i vađenje volframa, molibdena i bakra. Ovaj sporazum je u skladu sa posebnim paktom o ključnim mineralima postignutim između Američke međunarodne korporacije za finansiranje razvoja (DFC) i Uzbekistana.

I na drugim mjestima u Centralnoj Aziji postoji potencijal za saradnju sa SAD. Kirgistan i Tadžikistan imaju velike rezerve antimona, ključnog minerala koji se koristi kao sredstvo za usporivanje plamena, legirajući agent za olovo i jedinjenje u poluprovodnicima.

Tokom posjete Biškeku u septembru, specijalni izaslanik SAD za Južnu i Centralnu Aziju Sergio Gor i američki senator Steve Daines, predsjednik Senatskog kluba za Centralnu Aziju, razgovarali su o saradnji u rudarstvu sa kirgistanskim zvaničnicima.

Tokom putovanja, sastali su se i sa predsjednicima Kazahstana, Uzbekistana i Tadžikstana.

Iako SAD nastavljaju da napreduju u nabavci ključnih minerala iz Centralne Azije, “važno je prepoznati ograničavajući faktor geografije”, kaže Karibayeva Meyer.

S obzirom na blizinu Centralne Azije, “Kini je mnogo lakše da se uključi u region”.

Kratkoročni i dugoročni izazovi

Kratkoročno gledano, SAD se suočavaju sa presudnom preprekom svom naporu za diverzifikaciju ključnih minerala: od 1. januara 2027. godine, Pentagon će zabraniti upotrebu određenih metala koji potiču iz “stranih suparničkih zemalja” Kine, Rusije, Sjeverne Koreje i Irana.

Zabrana, navedena u Izvršnoj naredbi 14415, značajno sužava mogućnost dobijanja izuzeća za upotrebu magneta od rijetkih minerala, volframa, tantala i molibdena iz te četiri zemlje. Firmama iz odbrambene industrije više se ne može odobriti izuzeće na osnovu troškova ili praktičnosti. Da bi ga dobile, moraju pokazati da su materijali koji ispunjavaju propise potpuno nedostupni uprkos iscrpljujućim naporima da ih nabave.

Udruženje vazduhoplovne industrije (AIA), trgovinska asocijacija sa sjedištem u Vašingtonu, saopštilo je u nedavnom izvještaju da neke od njegovih kompanija članica očekuju da će postići usklađenost za određene primjene do 1. januara. Drugima će možda biti potrebno vrijeme do 2028. godine ili kasnije, s obzirom na nedostatak materijala vazduhoplovnog kvaliteta koji ispunjavaju propise za nekoliko obuhvaćenih materijala.

AIA preporučuje da Trumpova administracija uskladi zahtjeve za usklađenost sa spremnošću lanca snabdijevanja i zadrži fleksibilna ovlašctenja za izuzeća.

Lange sa Rudarskog fakulteta Kolorada kaže da bi administracija mogla da ponudi firmama odbrambene industrije dodatni manevar.

Na duži rok, analitičari kažu da Sjedinjene Države moraju da usmjere veće napore na preradu ključnih minerala. Decenije prebacivanja proizvodnje u Kinu rezultirale su visokim regulatornim troškovima, nedostatkom specijalizovane metalurške stručnosti i nedostatkom nizvodnih pogona komercijalnih razmjera.

“Zaista vidim preradu kao najveću, najtrajniju prepreku za diverzifikaciju velikih razmera van Kine”, rekao je za RSE Cory Combs, šef istraživanja kritičnih minerala i lanca snabdijevanja u konsultantskoj kući Trivium China.

“Rudarstvo je generalno mnogo manje tehnološki složeno. Prerada je mjesto gdje se nalaze presuna uska grla u znanju. Iskustvo Kine, sa decenijama provedenim u izgradnji svojih kapaciteta za preradu, odražava izazov”, kaže on.

On dalje napominje da SAD nemaju jake signale potražnje u dijelovima proizvodnog lanca između prerađenih minerala i krajnje upotrebe, što ograničava obim sporazuma o otkupu neophodnih za pravilno finansiranje proširenja prerade.

S obzirom na duge rokove realizacije projekata, dozvoljena uska grla i ograničenja kapitala, analitičari očekuju da će Vašingtonu biti potrebno više od decenije da razvije lanac snabdijevanja ključnim mineralima srednjeg toka koji neće zavisiti od Kine.

U međuvremenu, Peking će nastojati da iskoristi tu kontinuiranu zavisnost kako bi odvratio SAD od daljih ograničenja razvoja naprednih tehnologija koje su sastavni dio poluprovodnika i vještačke inteligencije.

Do sada je to bilo uspješno.

Ranije ove godine, Trumpova administracija je odložila dodavanje više od 100 kineskih firmi na listu entiteta Ministarstva trgovine, crnu listu za trgovinu i izvoz, zbog zabrinutosti kako bi Peking mogao dodatno da ograniči isporuke rijetkih zemnih elemenata.

Kineska kontinuirana dominacija ključnim mineralima takođe bi mogla da ograniči sposobnost Vašingtona da interveniše u krizi u Tajvanskom moreuzu.

Izvještaj Fondacije Heritage objavljen u januaru upozorava da ako Kina u potpunosti naoruža svoja izvozna ograničenja na početku rata, SAD bi mogle da iscrpe postojeće zalihe minerala potrebnih za proizvodnju nove napredne municije za manje od 90 dana.

Izvor: Radio Slobodna Evropa