Prema godišnjem indeksu siromaštva koji je proveo ugledni američki profesor Steve Hanke, Bosna i Hercegovina zauzela je 18. mjesto u analizi 157 zemalja. Izvještaj Hankea pokazao je da je BiH, u odnosu na region, najgora.
Najbliža BiH iz regiona je Crna Gora koja zauzima 34. mjesto, dok 39. mjesto na ovoj tabeli pripada Sjevernoj Makedoniji.
Na šta se odnosi ovaj izvještaj, koji su to faktori i šta znači biti siromašan danas po određenim ekonomskim parametrima, pitali smo ekonomistu Igora Gavrana.
Gavran je za Klix.ba na početku naglasio da ovaj indeks uzima u obzir četiri pokazatelja.
“Prva tri se sabiru: Stopa nezaposlenisti (umnožena s dva – 2022. je prva godina u kojoj je nezaposlenost tretirana na ovaj način i povećan joj udio u indeksu), stopa inflacije i kamatna stopa na kredite, a potok se od ovoga zbira oduzme četvrti pokazatelj – procentualno promjena realnog BDP-a”, objašnjava Gavran.
Navodi da je riječ o jako malom broju pokazatelja i zbog toga je upitno koliko oni mogu biti dovoljni da precizno izmjere siromaštvo neke zemlje.
“Tako npr. pozicija BiH je takva kakva jeste, prije svega zbog visoke stope nezaposlenosti jer je visoka stopa inflacije u ovoj godini bila prisutna i u mnogim drugim državama, a pokazatelj koji je pomogao BiH da ne bude još vise rangirana je relativno niska kamatna stopa na kredite”, istakao je.
Zaključuje da ipak, iako ovi pokazatelji jesu bitni i iako BiH nažalost itekako zaslužuje visok plasman na listama siromaštva, relativno niske pozicije nekih država koje su daleko siromašnije od BiH (npr. Togo je 149. a Niger 151.) govore da ova lista ne daje potpunu sliku i da sama pozicija ne može automatski biti prihvaćena kao validna mjera siromaštva.
Hankeov godišnji indeks siromaštva – 2022
Posmatrajući ovu temu s aspekta društvenih nauka, sociolog Vladimir Vasić za Klix.ba govori kako je nemoguće dati neki zvanični profil “siromašnih”, jer se siromaštvo mijenja u društvenim okolnostima.
“Ovaj vid patološkog stanja u društvu i broja populacije zahvaćene stopom siromaštva govori o generalnom stanju zajednice. Glavni uzročnici siromaštva među populacijom su visoka stopa nezaposlenosti, kriminala i korupcije, nerazvijena ili slabo razvijena privreda, stalne migracije stanovništva, konfliktne ili postkonfliktne socijalne okolnosti, visoka stopa raslojenosti među populacijom. Nažalost, analizirajući samo neke, ovde navedene, faktore siromaštva, lako možemo zaključiti da su oni itekako uočljivi u bosanskohercegovačkoj zajednici i da se skoro ništa ili malo toga poduzima kako bi se problem riješio”, poručuje Vasić.
Privreda – Politika
Ističe da mi živimo u vremenu egoizma i poprilično zahladnjelih međuljudskih odnosa i to indirektno utiče na ljude u stanju socijalne potrebe jer neki od nas nisu spremni pružiti ruku pomoći ili udijeliti pomoć nekome ko traži.
“Paradoskalno zvuči, ali deklarativno većina nas u BiH se izjašnjava kao vjerujući, a osnov svake konfesije u BiH, pored ostalog je davanje milostinje odnosno saosjećanje sa drugim i pomoć ugroženima. I tu se vidi naša paradoksalna i nesretna svakodnevica. Ako malo bolje otvorimo oči, vidjećemo da je veliki broj populacije, ne samo u slaboj materijalnoj situaciji, već ih je mnogo u krajnjem siromaštvu što podrazumijeva da nemaju ni osnovne uslove za egzistenciju”, navodi.
Naglašava da nažalost živimo u zajednici gdje je glavni zamajac privrede – politika.
“Paradoksalno zvuči, ali neodgovorni pojedinci iz politike su uništili zvaničnu privredu i politiku nametnuli kao ‘pokretački mehanizam’ za lično bogaćenje i okorišćavanje preko ‘leđa drugih’. Kad god se u BiH podignu nekakve nacionalne tenzije i krene retorika straha da puni medijske stupce, to je jasan indikator da smo u još jednoj socioekonomskoj blokadi iz koje treba da nas vadi nekakva novčana tranša inostranih banaka”, govori Vasić.
Dodaje da je jako važno istaći da siromaštvo i loši egzistencijalni uslovi pojedinca mogu da ga dovedu u vezu sa svim oblicima kriminala, odnosno da loša materijalna situacija bude uzrok i povod za bavljenje nedozvoljenim djelima i radnjama, obično kod muškaraca ili do upuštanja u mračni svijet prostitucije i bijelog roblja kada je riječ o ženama.
“Takođe, imamo mnogo slučajeva gdje porodice zloupotrebljavaju i iskorištavaju djecu i maloljetna lica za prosjačenje. Dakle, smatram da je jako važno dublje sagledavati problem jer siromaštvo nije samo problematično po pojedinca ili njegovu porodicu, već može da se reflektuje i na čitavo društvo”, mišljenja je.
Jaz sve veći
Poručuje da moramo biti svjesni činjenice da je bosanskohercegovačko društvo, školski primjer socijalne raslojenosti na bogate i siromašne.
“Iz dana u dan, jaz je sve veći i u neravnopravnoj utakmici sve je više igrača na strani socijalno ugroženih. Danima bi se moglo pisati o uzrocima takvog stanja koje je poput malignog oboljenja poprimilo metastaze na sve dijelove društva, ali definitivno jedan od glavnih uzročnika jeste činjenica da smo postkonfliktna zajednica u tranziciji. Društvo koje iza sebe ima upitnu i u velikoj mjeri kriminalizovanu privatizaciju javnih dobara provedenu od i uz pomoć ljudi koji su duboko involviranu u upravljačke strukture zajednice”, poručuje.
Na kraju nam govori da, dokle god u BiH na socijalne problem gledamo očima Srbina, Hrvata, Bošnjaka ili ostalih, do tad će se oni, koji se tako dekalarativno predstavljaju i kunu u svoj etnos, umnožavati svoje upitno stečeno bogastvo, a mi ćemo da se međusobno grizemo kao “bijesni psi”.
Navodi da je u tome uzrok, posljedica i rješenje problema zvanog “terror manjine nad većinom” u BiH i da ne treba mnogo filozofije da zaključimo ko je većina koja iz dana u dan raste, a ko bogata oligarska manjina čije nekretnine se množe kao gljive posle kiše.
“Ćutimo, jer nam je valjda važnije da budemo Srbi, Bošnjaci, Hrvati, a gladni i žedni, ili pak, daleko od đedovine. U rješavanju ovog globalnog problema, koji nije tipičan samo za naše društvo, potrebna je sprega između pojedinca i upravljačkih struktura društva jer na siromaštvo ne smijemo gledati kao na individualni problem, obzirom da ono može da bude inicijalna kapsula za mnogo teža i masovnija patološka stanja u društvu”, zaključio je.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
