Imajući u vidu da se na područjima srednje i sjeverne Bosne sada nalazi nekoliko desetaka hektara vinograda zasađenih vinskim sortama grožđa te da se čini da postoji rast interesa za ulazak u svijet proizvodnje vina, organizatori 51. Sajma šljive u Gradačcu i Popljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu organizirali su predavanje s ciljem da malim vinarima, a posebno vinarima početnicima, ukažu na osnove tehnologija najrasprostranjenijih mirnih bijelih i crvenih vina.
– Posebno je važno da se mikro, malim i vinarima početnicima, kakvih je u Bosni i najviše, kroz prikaze osnovnih tehnoloških tokova ukaže na u praksi potvrđene najčešée greške u proizvodnji vina koje rezultiraju ili vinom lošeg kvaliteta ili upropaštavanjem sredstava i truda uloženih u proizvodnju grožđa i njegovu namjeravanu preradu u vino – rekao je Blesić.
Prezentacija je pravljena da se kod ljudi probudi interes za ulazak u vinogradarstvo i da znaju šta ih čeka u vinarstvu.
– Prva greška je da se ljudi precijene jer vinogradarstvo je skupe, traži značajna početna ulaganja. Po današnjim cijenama hektar vinograda ne možete podići bez 60 hiljada maraka i onda prvih četiri pet godina samo ulažete čekajući prvi rod. Kada već imate svoje grožđe, onda morate da odlučite šta sa njim. Ako idete u proizvodnju vina, to je jako teško napraviti, teško se probiti jer je konkurencija ogromna pored velikog broja vinograda i vinorodnih područja. Tako da o tom treba voditi računa – istakao je Blesić.
Preporučuje da se mali vinogradari organizuju i zajedno edukuju jer se greške najčešće dešavaju u procjeni ulaganja i podcjenjivanju procesa vinarstva.
– Ljudi ne mjere, neće uzeti par instrumenata i onda imaju problem sa viškom šećera ili nešto drugo. Nažalost, higijena nam je težak problem. Mrsko nam je oprati, očistiti. Kada uđete u vinariju i osjetite sirće, odmah nije dobro.
A otvaraju nam se sjajne mogućnosti koz ruralni razvoj i vinski turizam. Turisti vam dođu, imate neku sobicu gdje mogu probati vaša vina, prodajete na vratima. Ne može bolje. Ako se uvežete sa lokalnim restoranima, to može biti super posao. Ali ne možete turiste dočekati, a da vam vinski podrum miriše na sirće – upozorava profesor sa Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
