Koža je naš najveći organ i prva linija odbrane od svih vanjskih uticaja iz okruženja. Iako se u javnosti o njoj sve češće govori isključivo kroz estetsku prizmu, njena primarna i najvažnija uloga jeste zaštitna.
O tome kako pravilno sačuvati epidermalnu barijeru, koje zablude nam nameću društvene mreže te koliko je ključna dermatoskopija u ranom otkrivanju melanoma, u novom izdanju emisije “Zdravlje u fokusu” govorila je mr. sci. dr. med. Mersiha Krupalija-Fazlić, specijalistica dermatovenerologije s dugogodišnjim iskustvom u dijagnostici i pregledima kože, kose i noktiju.
Doktorica Krupalija-Fazlić, čiji je posebni stručni fokus posvećen dermatoskopiji, ranoj detekciji raka kože i individualnom pristupu pacijentima, ističe da svaka promjena temperature, vlažnosti zraka ili izloženost ultraljubičastim zracima direktno djeluje na kožnu barijeru.
Tokom jeseni i zime, boravak u ugrijanim prostorijama i suh zrak dovode do gubitka vode iz površinskih slojeva, što uzrokuje crvenilo, perutanje i svrbež, te izrazito pogoršava hronične dermatoze poput rozacee, atopijskog dermatitisa i psorijaze. S druge strane, ljetne vrućine i znojenje predstavljaju poseban izazov, zbog čega je dosljedna i prilagođena njega neophodna tokom čitave godine.
Zamke sa društvenih mreža i opasnosti pretjerane eksfolijacije
Savremeni trendovi i sadržaji na društvenim mrežama značajno su promijenili način na koji ljudi doživljavaju rutinsku njegu. Iako je pozitivno to što su informacije o zaštiti od sunca i hroničnim oboljenjima postale dostupnije široj populaciji, doktorica Krupalija-Fazlić upozorava na opasnosti usvajanja marketinških poruka kao univerzalnih dermatoloških savjeta.
Dermatolozi se u praksi sve češće susreću s pacijentima koji istovremeno primjenjuju agresivne retinoidе, AHA i BHA kiseline te vitamin C, bez razumevanja mehanizma njihovog djelovanja i mogućih nuspojava.
Kao jedna od najčešćih grešaka ističe se pretjerana eksfolijacija – uklanjanje površnog sloja epiderma raznim fizičkim i hemijskim preparatima. Česta i nekontrolisana upotreba ovih sredstava dugoročno dovodi do teških iritacija i hroničnog oštećenja kože.
Glavna poruka dr. Krupalija-Fazlić jeste da cilj njege ne treba biti trenutni, privremeni sjaj koji nameće reklama, već dugoročno očuvanje građe, funkcije i stabilnosti kože. Rutina treba biti jednostavna: blago čišćenje koje ne narušava barijeru, adekvatna hidratacija krakteristična za tip kože i svakodnevna fotoprotekcija.
Aktivne sastojke valja uvoditi pojedinačno uz pažljivo osluškivanje reakcije organizma.
Dermatoskopija i ABCDE pravilo u borbi protiv melanoma
Mladeži i promjene na koži predstavljaju stalno aktuelnu medicinsku temu. Maligni tumori kože, a posebno melanom kao najzloćudniji karcinom s velikim metastatskim potencijalom, predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem.
Međutim, dr. Mersiha Krupalija-Fazlić naglašava ključnu činjenicu: ukoliko se melanom otkrije u ranoj fazi, šanse za potpuno izlječenje su izuzetno visoke.
Zbog toga je samopregled pred ogledalom, koji bi svaka osoba trebala obavljati kvartalno (uključujući pregled vlasišta, dlanova, tabana i spolovila), od presudnog značaja. Pacijentima se savjetuje obavezno praćenje takozvanog ABCDE pravila.
Pažnju treba obratiti na promjene koje su asimetrične, imaju nepravilne rubove, neujednačenu boju, dijametar veći od šest milimetara, te na najvažniji faktor – evoluciju ili promjenu lezije tokom vremena. Svako krvarenje, svrbež ili nagla promjena izgleda jasan su alarm tijela.
Nemelanomski tumori
Pored melanoma, nemelanomski tumori poput bazocelularnog i skvamocelularnog karcinoma mnogo su češći i obično se manifestuju kao ranice koje ne zarastaju, ljuspave površine ili čvorići koji naglo rastu i krvare.
Redovni preventivni dermatološki pregled dermatoskopom omogućava ljekaru da analizira dubinske strukture nevidljive golim okom i na vrijeme uputi pacijenta na ekstenziju i patohistološku analizu.
Doktorka potcrtava da se nikada ne smije čekati da mladež zaboli ili prokrvari, te da fotoprotekciju treba primjenjivati tokom čitave godine uz potpunu poštedu od vještačkih izvora zračenja poput solarija.
H2: Psihološki uticaj hroničnih dermatoza i značaj multidisciplinarnog pristupa
Oboljenja kože ne ostavljaju tragove samo na tijelu, već duboko utiču i na psihološko stanje pacijenata. Hronične dermatoze kao što su akne, atopijski dermatitis i psorijaza često dovode do gubitka samopouzdanja, narušavanja emocionalne stabilnosti, narušavanja kvaliteta sna i povlačenja osoba iz društvenog života.
Upravo zbog toga, dr. Mersiha Krupalija-Fazlić u svom radu primjenjuje sveobuhvatan, individualni pristup. Zadaća dermatologa nije samo propisivanje krema i lijekova, već sagledavanje pacijenta kao cjeline. Pravovremeni multidisciplinarni pristup – koji po potrebi uključuje psihologe i druge stručnjake za mentalno zdravlje – osigurava ne samo bolje rezultate u liječenju same kože, već i dugoročni oporavak i vraćanje kvaliteta života pacijenta.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
