Gotovi obroci iz trgovina i supermarketa mnogima su praktičan izbor za ručak tokom užurbanih dana. Brzo se pripremaju, lako ih je ponijeti i često su cjenovno pristupačni, ali nisu svi jednako nutritivno kvalitetni.
Nutricionistica Holly Caske za Daily Express objasnila je na šta treba obratiti pažnju kako bi gotov obrok sadržavao dovoljno proteina i vlakana te pružio duži osjećaj sitosti i stabilniju energiju.
Šta bi trebao sadržavati dobar obrok
Prema njenim riječima, bolji izbor uključuje kombinaciju ugljikohidrata bogatih vlaknima, kvalitetnog izvora proteina, voća ili povrća te zdravih masti.
„Umjesto da gledate samo broj kalorija, važno je provjeriti hoće li vas obrok zasititi i pružiti tijelu potrebne hranjive tvari“, kazala je.
Zbog toga pri kupovini gotovog obroka nije dovoljno provjeriti samo njegovu energetsku vrijednost. Važan je i sastav namirnica.
Ove namirnice bolje je jesti rjeđe
Caske savjetuje oprez s gotovim sendvičima koji sadrže prerađeno meso, mnogo sira i umaka, posebno ako su napravljeni od bijelog hljeba. Takve kombinacije često imaju mnogo soli i zasićenih masti, a malo vlakana.
Slično je s velikim porcijama tjestenine s kremastim umacima. Mogu sadržavati mnogo kalorija, dok im često nedostaje povrća i vlakana.
Među namirnicama koje preporučuje jesti rjeđe su i proizvodi od lisnatog tijesta s mesnim nadjevima zbog količine soli i zasićenih masti.
Čips i slične grickalice mogu sadržavati mnogo soli i kalorija, a istovremeno pružaju malo proteina i vlakana.
Pažnju treba obratiti i na čokoladice, kekse, kolače i zaslađene zobene pločice, posebno zbog količine dodanog šećera.
Nije svejedno ni šta pijete
Nutricionistica upozorava i na zaslađena gazirana i energetska pića. Mogu sadržavati velike količine šećera, a tečne kalorije uglavnom ne pružaju isti osjećaj sitosti kao čvrsta hrana.
Slično vrijedi za velike zaslađene napitke od kafe, mliječne napitke i čokoladno mlijeko, koji mogu značajno povećati ukupan unos šećera i kalorija.
Dugoročno mogu povećati zdravstvene rizike
„Redovno unošenje previše soli s vremenom može doprinijeti povišenom krvnom pritisku, dok ishrana bogata zasićenim mastima može povećati nivo LDL holesterola“, objasnila je Caske.
Česti obroci bogati kalorijama i dodanim šećerom mogu doprinijeti povećanju tjelesne mase, a takav obrazac ishrane povezuje se i s većim rizikom od dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
Ishrana siromašna voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama može značiti i nedovoljan unos vlakana važnih za probavu i zdravlje crijeva.
Ne morate sve izbaciti
Caske savjetuje jednostavniji pristup.
„Moje glavno pravilo pri odabiru obroka jeste da razmišljam o tome šta mogu dodati, a ne samo šta trebam izbaciti“, kazala je.
Preporučuje glavno jelo koje sadrži izvor proteina i povrće, uz međuobrok bogat vlaknima te vodu ili napitak s manje šećera.
Povremeni čips, čokoladica ili zaslađeno piće sami po sebi neće imati veliki utjecaj na zdravlje. Važniji je ukupni obrazac ishrane, posebno kod osoba koje gotove obroke jedu nekoliko puta sedmično.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
