Nije presudno samo koliko vremena tinejdžeri provode na društvenim mrežama, nego i šta na njima rade. Novo istraživanje provedeno među više od 4.000 adolescenata pokazalo je da je jedna navika posebno snažno povezana sa simptomima anksioznosti, depresije i drugih poteškoća s mentalnim zdravljem.
Norveški naučnici analizirali su pet različitih oblika ponašanja na društvenim mrežama. Utvrdili su da se među njima posebno izdvaja poređenje vlastitog života s drugima, piše Newsweek.
Rezultati istraživanja objavljeni su 17. oktobra u naučnom časopisu Child and Adolescent Psychiatry and Mental Health.
Poređenje s drugima pokazalo najjaču povezanost
Istraživanje je obuhvatilo više od 4.000 norveških adolescenata prosječne dobi od 14 godina.
Naučnici su analizirali pet načina korištenja društvenih mreža: doživljavanje neprijateljskog ponašanja, iskazivanje neprijateljstva prema drugima, poređenje s drugim korisnicima, traženje podrške i korištenje mreža radi kraćenja vremena.
Rezultati su pokazali da je upravo poređenje s drugima bilo najsnažniji statistički prediktor simptoma pet različitih poremećaja.
Riječ je o poremećaju pažnje s hiperaktivnošću (ADHD), poremećaju s prkosnim suprotstavljanjem, generaliziranom anksioznom poremećaju, socijalnoj anksioznosti i depresiji.
Prema analizi, poređenje s drugima objašnjavalo je između 20 i 26 posto varijacija u simptomima generalizirane i socijalne anksioznosti te depresije.
Kod ADHD-a i poremećaja s prkosnim suprotstavljanjem taj udio iznosio je između šest i devet posto.
To ne znači da poređenje na društvenim mrežama uzrokuje navedeni postotak slučajeva ovih poremećaja, nego da je statistički povezano s razlikama u izraženosti simptoma među ispitanicima.
Još jedna vrsta ponašanja povezana s mentalnim poteškoćama
Drugi najizraženiji faktor bilo je doživljavanje neprijateljstva od drugih korisnika društvenih mreža.
Ovaj oblik negativnog iskustva objašnjavao je između tri i šest posto varijacija u simptomima svih pet analiziranih stanja.
S druge strane, korištenje društvenih mreža samo radi kraćenja vremena nije pokazalo nezavisnu povezanost sa simptomima nijednog od posmatranih poremećaja.
Nalazi tako sugerišu da način na koji mladi koriste društvene mreže može biti važniji pokazatelj njihovog mentalnog zdravlja od samog vremena provedenog na internetu.
Nije svako vrijeme provedeno pred ekranom isto
Peter Etchells, profesor psihologije i naučne komunikacije na Univerzitetu Bath Spa, izjavio je za Newsweek da se istraživanja sve više udaljavaju od pojednostavljenog mjerenja vremena provedenog pred ekranom.
“Ovaj rad se uklapa u sve veći broj istraživanja koja nastoje raščlaniti različite načine na koje koristimo društvene mreže i njihove posljedice. Počinjemo se odmicati od pojednostavljenih mjerenja ‘vremena pred ekranom’, pa čak i od binarne podjele na aktivno i pasivno korištenje”, rekao je Etchells.
Objasnio je da naučnike sve više zanimaju različiti oblici društvenog poređenja.
Naprimjer, važno je razumjeti kako na korisnike utječe gledanje sadržaja koji prikazuje uspješne ljude u poređenju sa sadržajem koji prikazuje neuspjehe.
Takve razlike mogle bi pomoći u boljem razumijevanju povezanosti digitalnih navika i psihološkog stanja adolescenata.
Istraživanje nije dokazalo šta je uzrok, a šta posljedica
Autori istraživanja upozoravaju na važno ograničenje. Naime, podaci su prikupljeni u jednom trenutku, bez dugoročnog praćenja učesnika.
Zbog toga nije moguće utvrditi dovodi li određeno ponašanje na društvenim mrežama do mentalnih poteškoća ili su adolescenti koji već imaju izraženije simptome skloniji takvom ponašanju.
“Budući da nemamo dugoročne podatke o razvoju tih dviju pojava, ne možemo reći što dolazi prvo. Dovodi li lošije mentalno zdravlje do specifičnog korištenja društvenih mreža ili je obrnuto”, pojasnio je Etchells.
Prema njegovim riječima, za pouzdanije zaključke potrebni su rezultati većeg broja kvalitetno provedenih istraživanja koja će pratiti mlade tokom dužeg perioda.
Šta roditelji i tinejdžeri mogu naučiti iz ovih rezultata?
Etchells smatra da je korisnije analizirati vlastite digitalne navike nego se usmjeriti isključivo na broj sati provedenih na društvenim mrežama.
Važno je razmisliti o tome kakav sadržaj osoba prati, zašto koristi određenu platformu i kako se osjeća nakon toga.
“Nije svako vrijeme provedeno na društvenim mrežama jednako. Ako je neko zabrinut zbog svojih navika, korisnije je da analizira kako, kada i zašto koristi mreže i što od toga dobiva, umjesto da samo prati ukupno vrijeme”, istakao je.
Dodao je da osjećaj nezadovoljstva nakon korištenja određene platforme može biti signal da je vrijeme za promjenu navika.
Istraživanje, dakle, ne pokazuje da su društvene mreže same po sebi uzrok anksioznosti ili depresije. Međutim, ukazuje na važnost razumijevanja načina na koji ih adolescenti koriste.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
