Ekstremno visoke temperature predstavljaju posebno opterećenje za organizam. Sprječavanje dehidracije i pregrijavanja ključno je za očuvanje zdravlja, naročito kod djece, starijih, hroničnih i srčanih bolesnika.
Kardiologinja prof. dr. Zumreta Kušljugić ističe da tokom najtoplijeg dijela dana treba izbjegavati izlaske i naporne fizičke aktivnosti, a, ako je moguće, dva do tri sata provesti u rashlađenom prostoru.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), tokom dana prozore treba držati zatvorenim ako je vanjska temperatura viša, spustiti roletne ili zavjese te rashladiti prostoriju prije spavanja. Klima uređaj preporučuje se podesiti na oko 27 stepeni Celzijusa.
Koliko tečnosti treba piti?
Za zdravu odraslu osobu praktična preporuka je čaša vode svakog sata, odnosno najmanje dvije do tri litre dnevno, uz prilagođavanje individualnim potrebama i okolnostima.
Preporučuju se obična i mineralna voda te nezaslađeni čajevi. Kod obilnog znojenja može pomoći oralna rehidrataciona otopina.
Alkohol, izrazito zaslađena pića te velike količine energetskih napitaka i kofeina trebalo bi izbjegavati ili ograničiti.
Kod starijih osoba posebno je važno ne čekati pojavu žeđi, dok osobe koje koriste diuretike ili imaju srčane, bubrežne ili druge hronične bolesti ne bi trebale samostalno povećavati unos tečnosti, nego slijediti preporuke ljekara.
Tokom vrućina preporučuju se lagani i češći obroci, dok bi trebalo izbjegavati masnu, obilnu, prženu i izrazito slanu hranu.
Poseban oprez kod srčanih bolesnika
Kušljugić upozorava da ekstremna vrućina povećava opterećenje srca, širi krvne sudove te dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita.
Posljedice mogu biti pad krvnog pritiska, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavica, nesvjestica i pogoršanje postojećih srčanih tegoba.
“Ako nema propisanog ograničenja tečnosti, treba redovno piti i izbjegavati dehidraciju. Kod uzimanja tečnosti ne vrijedi pravilo ‘što više vode’ za svakog srčanog bolesnika, jer vrućina povećava gubitak tečnosti, dok srčana slabost može zahtijevati ograničenje unosa”, naglasila je Kušljugić.
Osobe sa srčanom slabošću kojima je propisano ograničenje tečnosti zbog visokih temperatura ne bi trebale samostalno povećavati dnevni unos na dvije ili tri litre.
U ukupnu količinu unesene tečnosti računaju se i supa, jogurt, sladoled, voće bogato vodom i druga tečna hrana.
Diuretici i vrućina mogu biti rizična kombinacija
Poseban oprez potreban je kod osoba koje uzimaju Furosemid/Lasix, Torasemid ili druge diuretike.
“Vrućina i diuretik mogu povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita. Ne preporučuje se mijenjati dozu diuretika samostalno”, kazala je Kušljugić.
Srčanim bolesnicima preporučuje da svakog jutra mjere tjelesnu težinu, krvni pritisak i puls te prate eventualnu pojavu otoka nogu i poteškoća s disanjem.
Nagla promjena tjelesne težine, povećanje otoka ili pogoršanje disanja kod osoba sa srčanom slabošću mogu ukazivati na zadržavanje tečnosti i razlog su za obraćanje ljekaru.
Simptomi koje ne treba ignorisati
Jaka slabost, glavobolja, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, zbunjenost, neuobičajeno ponašanje, izrazita pospanost, nesvjestica, vrlo vruća koža ili grčevi koji ne prolaze mogu ukazivati na ozbiljnije posljedice izlaganja vrućini.
Kod srčanih bolesnika posebno treba obratiti pažnju na bol ili pritisak u grudima, novo ili pojačano gušenje, izrazito ubrzan ili nepravilan rad srca, nesvjesticu, jaku slabost i naglo povećanje otoka nogu.
“Te simptome ne treba pripisivati automatski vrućini. Potrebna je medicinska procjena da li je došlo do pogoršanja srčane slabosti”, upozorila je Kušljugić.
Ako se pojave bol u grudima, otežano disanje ili ubrzan i nepravilan rad srca, potrebno je odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć.
Terapiju ne mijenjati na svoju ruku
Prema preporukama Američkog udruženja za srce (AHA), pacijenti tokom vrućina ne bi trebali samoinicijativno prekidati niti mijenjati terapiju, uključujući beta-blokatore, ACE inhibitore, ARB/ARNI terapiju i blokatore kalcijskih kanala.
Neki lijekovi mogu povećati osjetljivost organizma na visoke temperature, ali odluku o promjeni terapije treba donijeti isključivo u konsultaciji s ljekarom.
Kušljugić naglašava da se toplotna iscrpljenost i toplotni udar mogu brže razviti kod srčanih i drugih hroničnih bolesnika.
Zbog toga im se savjetuje da tokom toplotnih talasa izbjegavaju sunce u najtoplijem dijelu dana, redovno uzimaju propisanu terapiju, održavaju odgovarajuću hidrataciju ako im nije preporučeno drugačije te prate krvni pritisak i puls.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
