Jagode uređene genskim metodama uskoro bi se mogle naći u britanskim supermarketima. Nova sorta mogla bi omogućiti uživanje u ovom voću i izvan uobičajene ljetne sezone.
Naučnici su izmijenili DNK biljke jagode tako što su isključili određene gene. Time su biljci omogućili da daje plodove tokom dužeg perioda.
Sortu je razvila američka kompanija Simplot. Jagode su stigle do završne faze odobravanja prije moguće prodaje široj javnosti.
Kako su nastale nove jagode
U obavijesti Ministarstva za okoliš, hranu i ruralna pitanja Velike Britanije, poznatog kao Defra, navodi se da je genetska promjena osmišljena da isključi gen Terminal Flower 1, odnosno Tfl1, kod jagode.
Defra navodi da je isključivanje jednog ili više alela gena Tfl1 dovelo do remontantne jagode. To znači da biljka ima izmijenjen obrazac cvjetanja i dužu sezonu berbe.
Dodaje se i da promjena u DNK ne mijenja sastav ni nutritivnu vrijednost ploda. Na razmatranje je predato ukupno osam različitih sorti, a sve imaju dužu vegetacijsku sezonu.
Ako ih odobri Agencija za standarde hrane, jagode uređene genskim metodama mogle bi se uskoro pojaviti u prodavnicama širom Britanije.
CRISPR tehnologija i duža sezona berbe
Naučnici su koristili takozvane molekularne makaze CRISPR/Cas9. Njima su precizno presjekli gen Tfl1 kako više ne bi pravilno funkcionisao.
Time se mijenja način cvjetanja biljke. Biljka postaje remontantna, što znači da može više puta cvjetati i donositi plodove, umjesto da ima samo jedan glavni urod.
Iako Defra nije precizirala koliko bi sezona trajala, smatra se da bi ova promjena mogla omogućiti uzgoj tokom cijele godine. Važna odlika je i to što su ove genetske promjene takve da su se mogle dogoditi i prirodno, kroz dugotrajno tradicionalno oplemenjivanje.
Veća dostupnost domaćih jagoda mogla bi smanjiti oslanjanje Britanije na uvoz iz Španije, Maroka i Egipta tokom hladnijih mjeseci.
Jedna britanska kompanija, sa sjedištem blizu Chichestera, već je uspjela produžiti sezonu uzgoja jagoda na 12 mjeseci. Međutim, to je postignuto uz pomoć LED tehnologije i sistema za kombinovanu proizvodnju toplote i električne energije u zatvorenom prostoru.
Na razmatranju i genski uređeni paradajz
Pored jagoda, na razmatranju su i genski uređeni paradajzi koje je razvio John Innes Centre u Norfolku. Naučnici tvrde da ti paradajzi sadrže onoliko vitamina D koliko i dva jaja ili 28 grama tune.
Stručnjaci su isključili gen zbog kojeg enzim pretvara vitamin D3 u holesterol. Tako vitamin D ostaje u listovima i plodu.
Defra navodi da bi ova kultura mogla pomoći u borbi protiv raširenog nedostatka vitamina D, posebno u jesenjim i zimskim mjesecima.
Profesorica Cathie Martin, koja vodi laboratorij u kojem se razvijaju ti paradajzi, rekla je da sve nove biljne sorte prolaze stroga testiranja. Dodala je da će i ove kulture biti podvrgnute istim standardima.
Rekla je i da vjeruje u nauku koja doprinosi javnom zdravlju. Prema njenim riječima, bioobogaćeni paradajz jednog dana mogao bi biti jeftino i jednostavno biljno rješenje za poboljšanje ishrane širom svijeta.
Šire promjene u poljoprivredi
Kada se ovi proizvodi pojave na policama, neće morati imati oznaku da su uređeni genskim metodama. Uređivanje gena podrazumijeva male i precizne izmjene postojećeg DNK ili uklanjanje dijela DNK.
Taj postupak razlikuje se od genetske modifikacije. Kod genetske modifikacije u biljku se unose novi geni.
Naučnici su razvili i krompir otporan na bolesti, ječam s visokim udjelom masti za ishranu krava te pšenicu s nižim nivoima hemikalije povezane s rakom. I ti proizvodi dobili su Defrinu obavijest o stavljanju na tržište.
Početkom godine naučnici su objavili i da su uzgojili krave s vrhunskom genetikom. To bi moglo značiti da će ukusniji odresci, burgeri i mljeveno meso biti na policama britanskih supermarketa za tri godine.
U SAD-u su stručnjaci razvili projekt pod nazivom Surrogate Sires. U njemu se obični bikovi genski uređuju kako bi postali sterilni, a zatim primaju matične ćelije iz testisa drugog bika s vrhunskom genetikom.
Kada se takvi bikovi pare, prenose gene tog drugog bika. Zbog toga bi i najpoželjniji odresci, poput onih od wagyu i black angus goveda, mogli postati dostupniji.
Jagode uređene genskim metodama tako bi mogle biti samo prvi u nizu novih prehrambenih proizvoda koji stižu na britansko tržište.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
