STRANKE SE ŽALE NA PRAVILA CIK-a: Šta jeste, šta nije kampanja?

Dok čekamo datum ozvaničenja predizborne kampanje, živimo preuranjenu. Dokaz tome su visoke kazne koje, gotovo pa svakodnevno, političkim subjektima iziriče Centralna izborna komisija BiH – najčešće zbog objava na društvenim mrežama. No, čini se da pomoći nema. Od novčane kazne, ipak je veća politička korist.

Primjera radi, na posljednjoj sjednici CIK BiH je kaznio nekoliko stranaka pa je, između ostalih, DF kažnjen sa 3.000, a DEMOS zbog objave na Fejsbuku sa 4.500 KM. Kažnjeni su i stranka Naprijed BiH sa 3.000 KM dok je, po prigovoru PDP-a, SNSD kažnjen sa 4.500 KM i to zbog gostovanja Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, u jutarnjem programu.

“U postupku koji je vođen po ovom prigovoru utvrđeno je da sporna objava Milorada Dodika u medijima u svom opisu i sadržaju pokazuje promociju kandidata i programa političke stranke SNSD za predstojeće lokalne zbore”, kazala je članica CIK-a BiH Vanja Bjelica-Prutina.

CIK BiH je kaznio i SDP sa 4.500 KM, zatim Stranku za BiH sa 3.500 KM. Ranije su Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH, i njegova stranka Snaga naroda kažnjeni sa 6.000 KM zbog spota za koji je utvrđeno da predstavlja preuranjenu izbornu kampanju. Iako je Isaku naloženo i povlačenje ovog spota, to još nije učinjeno. Političkim partijama koje su kažnjene i više puta nije jasno šta jeste, a šta nije kampanja. Konfuzna pravila CIK-a BiH ugrožavaju im, kažu, slobodu govora.

“CIK BiH je poslao uputstva šta se smije, a šta ne smije. Ona su toliko konfuzna da je najbolje da ljudi ništa ne govore do samog zvaničnog početka kampanje jer sve što kažu – može biti upotrijebljeno protiv njih, a svaka ta kazna je 3.000 KM. To je ogroman novac i niko ne želi da rizikuje na taj način”, kaže predsjednik SDS-a Milan Miličević.

Pljušte kazne CIK-a BiH, ali i žalbe stranaka i kandidata. Zamjeraju, između ostalog, i što kažnjava isključivo po prigovorima pojedinaca i nevladinih organizacija.

“Oni postupaju isključivo po prijavama, a trebali bi po službenoj dužnosti – da prate sve političke subjekte koji su prijavljeni na izborima i da sve kažnjavaju ili ne kažnjavaju. Ako će samo kažnjavati na osnovu prijave jednog političkog subjekta koji je isfrustriran zato što ima problem sa političkim oponentom, onda to nije korektno i to su ti dvostruki aršini – jedne kažnjavate, a druge ne kažnjavate”, kaže predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

Od ključnog je značaja ovaj period, u smislu prakse i tumačenja i kažnjavanja, kako CIK-a BiH tako i Suda BiH. Međutim, kazne treba povećati, smatraju iz Koalicije Pod lupom.

“Te sankcije koje se izriču, one su minimalne i nisu odvraćajućeg karaktera pogotovo ako uzmemo u obzir u obzir da je riječ o desetak političkih subjekata koji su višestruki povratnici u kršenju izbornih pravila. Zaprav je naš stav da njih treba najstrožije moguće kažnjavati“, kaže Dario Jovanović, projektni menadžer Koalicije Pod lupom.

Da je mnogo nelogičnosti, slažu se i u Transparency Internationalu BiH, odakle CIK-u BiH zamjeraju što kažnjava samo preuranjenu kampanju, ali ne i zloupotrebu javnih resursa, iako prvi put postoji jasna zakonska odredba da se tome stane u kraj.

“Na prošlim izborima je podijeljeno preko 300 miliona direktnih novčanih davanja i vidimo da je to praksa i u ovom predizbornom ciklusu. Međutim, CIK BiH to ne želi tako da tumači. Iza toga se krije jedna zaista ogromna kupovina podrške birača javnim sredstvima – raznim materijalnim i nematerijalnim davanjima javnih sredstava, ali bez sankcija jedinog nadležnog organa. Nažalost, izgleda da tome nećemo stati u kraj“, kaže Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u TIBiH.

Izmjenama Izbornog zakona BiH preciziran je i dio koji se odnosi na tzv. funkcionersku kampanju pa je kažnjivo „nefer promovisanje” zvaničnika koji su i kandidati na izborima, ali je dozvoljeno informisanje o redovnim aktivnostima funkcionera na svim nivoima vlasti, bez navođenja njihove kandidature i stranačke pripadnosti.

federalna.ba