Američki zakonodavci i stručnjaci za nacionalnu bezbjednost vrše pritisak na predsjednika Donalda Trumpa da preduzme oštrije mjere protiv kineskih entiteta optuženih da pomažu Iranu u vezi sa satelitskim obavještajnim podacima, komponentama za oružje i prihodima od nafte.
Pozivi su se pojačali kada je kineski predsjednik Si Đinping posjetio Bijelu kuću 24. septembra na sastanku sa Trumpom, nakon čega je uslijedila raskošna državna večera koja je istakla delikatno balansiranje između dve najveće svjetske ekonomije.
Trump nije eksplicitno pomenuo Iran tokom svojih javnih obraćanja Siju, uprkos rastućem pritisku zakonodavaca koji su upozorili da Vašington rizikuje da podstakne dublju saradnju između Pekinga i Teherana ako ne nametne troškove na tu vezu.
“Ovog ljeta, svuda u štampi se pisalo da je Kina dala Iranu satelitske snimke obavještajnih podataka i da su ti podaci doveli do smrti američkih vojnika”, rekao je u Senatu Roger Wicker iz Misisipija, republikanski predsjednik Odbora za oružane snage Senata, na dan kada je Si stigao.
“Dakle, svakako bih predložio da predsjednik pokuša da dobije odgovor na to”.
Jeanne Shaheen iz Nju Hempšira, vodeća demokratkinja u Odboru za inostrane odnose Senata, i 18 drugih demokratskih senatora optužile su Trumpa da nije pozvao Sija na odgovornost za navodnu podršku kineskih kompanija Iranu.
Bijela kuća nije javno detaljno objasnila da li se Trump suočio sa Sijem zbog navoda u njihovim privatnim razgovorima.
Trump je rekao da su imali “odličan sastanak” 24. septembra, dodajući da su on i Si “napravili ogroman napredak po pitanjima sa kojima se suočavaju naše dvije zemlje”.
Međutim, dao je malo detalja.
Kineska zvanična novinska agencija Sinhua saopštila je da je Si tokom sastanka pozvao Iran i Sjedinjene Države da što prije riješe svoje probleme kroz dijalog.
Dva lidera će se ponovo sastati 25. septembra prije nego što se Si vrati u Kinu.
Shaheen je ranije pozvala Trumpa da se obračuna sa tri oblasti navodne kineske podrške: satelitskim snimcima i pomoći u ciljanju, komponentama za iranske rakete i dronove i kupovinom sankcionisane iranske nafte.
Peking je najvažniji kupac nafte za Teheran i ima značajan ekonomski uticaj na Iran.
Ali Iran predstavlja samo mali dio ukupne kineske trgovine, što Pekingu daje znatno više prostora za manevrisanje nego Teheranu.
Za neke američke stručnjake, međutim, ovo pitanje prevazilazi odnos Kine sa Iranom i postavlja šira pitanja o tome kako Vašington reaguje na Peking kada se kineski entiteti optužuju da podržavaju zemlje neprijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama.
Mary Kissel, viša saradnica Instituta Hudson i izvršna direktorka Kissel grupe, rekla je da bi Vašington trebalo da pozove na odgovornost kineske subjekte koji su učestvovali u podršci Iranu.
“Jedna od velikih grešaka u proteklih nekoliko decenija bila je spremnost američkih administracija, obje strane, da opravdaju zloćudne aktivnosti Kine u ekonomskoj, vojnoj i diplomatskoj sferi”, rekla je Kissel za Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Ako želimo da Kina obuzda svoju podršku Islamskoj Republici Iran, što je značajan cilj, onda moramo da pozovemo na odgovornost kineske državne banke, kompanije i pojedince za njihove postupke”.
U suprotnom, rekla je, Vašington bi poslao poruku da je Kini “dozvoljeno da igra po drugačijim pravilima”, sa implikacijama koje se protežu na partnere Pekinga u Moskvi, Teheranu i Pjongjangu.
Ta zabrinutost je posebno akutna zbog tvrdnji da su kineski subjekti pružili Iranu satelitske snimke koji su mogli biti korišcteni u napadima na američke snage.
Christopher Walker, potpredsjednik Centra za analizu evropske politike, rekao je da se takvi izvještaji trebaju posmatrati kao dio šireg strateškog izazova.
“S obzirom na to da su američke obavještajne službe povezale kineske satelitske snimke s napadima na američke pripadnike vojske u regiji Bliskog istoka, ključno je da SAD poduzmu oštrije mjere protiv Pekinga, koji će tražiti svaku priliku da iskoristi američke ranjivosti”, rekao je Walker za Radio Slobodna Evropa.
Opisao je kinesku podršku Iranu kao dio širih napora Pekinga da pomogne istomišljenicima u formiranju onoga što je nazvao labavom, ali opasnom “osovinom autokratija”.
Međutim, optužba o satelitskim snimkama ostaje osporavana.
Wall Street Journal, pozivajući se na američke zvaničnike, izvijestio je da su kineski subjekti Iranu dostavili snimke visoke rezolucije američke baze u Jordanu prije nego što je iranski napad ubio tri američka vojnika i ranio četiri druga.
Peking je negirao da je Iranu pružao vojnu ili obavještajnu podršku.
Gawdat Bahgat, profesor nacionalne sigurnosti na Centru za strateške studije Bliskog istoka i Južne Azije Nacionalnog odbrambenog univerziteta, pozvao je na oprez u tretiranju optužbi kao utvrđenih činjenica.
“Ni Kina ni Iran nisu potvrdili dijeljenje satelitskih snimaka ili komponenti oružja”, rekao je Bahgat za RSE.
Istovremeno, Bahgat je rekao da Peking ima jasan ekonomski interes u održavanju odnosa s Teheranom, posebno kroz kupovinu iranske nafte po sniženim cijenama.
“Sumnjam da će Kina prestati kupovati iransku naftu”, rekao je.
Pozivajući se na američko Ministarstvo finansija, Shaheen je rekla da 90 posto iranskog izvoza nafte ide u Kinu, što Teheranu donosi milijarde dolara uprkos američkim sankcijama. Rekla je da se velik dio trgovine odvija preko flote iz sjenke, fiktivne kompanije i kineske rafinerije.
U intervjuu za RSE prošle nedelje, Shaheen je takođe rekla da Iran prima informacije o metama i od Kine i od Rusije kako bi preciznije napadao na američku imovinu.
Republikanski senator John Kennedy iznio je sličan argument 24. septembra, rekavši novinarima da bi Si mogao iskoristiti uticaj Pekinga kako bi pomogao u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza.
Si “mogao bi otvoriti taj moreuz telefonskim pozivom”, rekao je Kennedy, optužujući Kinu da pomaže Iranu vojnom opremom i obavještajnim podacima.
Pritisak zakonodavaca dolazi usred dubokih stranačkih podjela oko šireg američkog rata s Iranom.
U Bijeloj kući 24. septembra naglasak je bio na dijalogu i strateškoj stabilnosti.
Si je rekao da su on i Trump imali “iskrene i detaljne razmjene” i postigli “zajedničko razumijevanje o mnogim pitanjima”, ali nije precizirao da li je među njima i Iran.
Prema kineskoj državnoj novinskoj agenciji Sinhua, Si je rekao Trumpu da Peking podržava povratak Vašingtona i Teherana ranijem sporazumu koji je imao za cilj okončanje rata i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza.
Trump je, u međuvremenu, već signalizirao nevoljnost da se javno suoči sa Sijem zbog navoda o kineskoj obavještajnoj podršci Iranu.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
