Gdje je ‘nestala’ nota za let premijera Srbije u Banjaluku?

Dokument poslan 11. septembra, a zvanično zaprimljen tri dana kasnije, 14. septembra, u središtu je novog diplomatskog spora između zvaničnog Sarajeva i Beograda.

Upravo u ovom neskladu s datumima krije se pitanje koje je pokrenulo novu političku raspravu, nakon što premijeru Srbije u tehničkom mandatu Đuri Macutu nije odobren let avionom u Banjaluku.

I dok u Vladi Srbije tvrde da je “ispoštovana procedura” oko planiranog leta, te da je zahtjev za prelet poslan na vrijeme, iz ministarstva vanjskih poslova BiH, sa druge strane, kažu da zahtjev nije zaprimljen u roku predviđenim procedurama.

Macut je doputovao u Banjaluku automobilom, gdje je prisustvovao obilježavanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, koji zajednički slave država Srbija i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska.

Spor oko leta dolazi u nizu tenzija između Bosne i Hercegovine i Srbije nakon što je u Beogradu 7. septembra sahranjen osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić uz vojne i državne počasti.

Nakon toga ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković najavio je povlačenje diplomatskog osoblja iz Ambasade BiH u Beogradu, ocjenjujući da takav potez vlasti Srbije predstavlja ozbiljan udar na regionalne odnose.

Šta kaže Konaković, a šta pokazuju dokumenti objavljeni u javnosti?

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković za Radio Slobodna Evropa 14. septembra je izjavio da zahtjev Vlade Srbije nije ni stigao.

Nedugo nakon ove izjave, za sarajevski portal Klix rekao je da je zahtjev stigao tog dana u 15h i 5 minuta, u vrijeme kada je avion već bio spreman za polijetanje.

Dan kasnije, ministar Konaković nije odgovorio na upit Radija Slobodna Evropa za dodatna pojašnjenja, a odgovor nije stigao ni iz Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

Dokumenti koje je objavila Vlada Srbije pokazuju da je elektronska poruka sa diplomatskom notom upućena Ministarstvu vanjskih poslova Bosne i Hercegovine 11. septembra u 16.08 časova.

U poruci se navodi da se u prilogu dostavlja nota broj 070-2189-KS114 koja se odnosi na planirani dolazak delegacije Vlade Srbije u Banju Luku.

Nota nosi oznaku “HITNO” i potpisana je u ime Ambasade Republike Srbije u Bosni i Hercegovini.

U dokumentu se Ministarstvo vanjskih poslova BiH obavještava da će avion Vlade Srbije sa delegacijom predvođenom premijerom Đurom Macutom doputovati u Banju Luku 14. septembra.

Nota sadrži gotovo sve operativne podatke o putovanju.

Navedeni su tip aviona, registracija, pozivni znak, težina letjelice, kapacitet, komunikacijska oprema, sastav posade, članovi delegacije, kao i detaljna ruta kojom je avion trebao letjeti od Beograda do Banjaluke i nazad.

Kao primarna letjelica naveden je avion Embraer E35L registracije YU-SRB, u vlasništvu Avio-službe Vlade Srbije. U dokumentu su navedeni i rezervni avioni, Learjet LJ31 i Falcon FA6X, kao i imena članova posade.

Prema planu leta, avion je trebao poletjeti iz Beograda 14. septembra u 15 časova po UTC vremenu, u vazdušni prostor Bosne i Hercegovine ući u 15.20 časova, a na Aerodrom Banja Luka sletjeti u 15.35 časova.

Međutim, u javnosti se pojavio isti dokument sa prijemnim pečatom protokola Ministarstva vanjskih poslova BiH na kojem je naveden datum 14. septembar.

Upravo taj detalj postao je osnova za različite interpretacije o tome da li je zahtjev poslat na vrijeme i kada je formalno evidentiran u institucijama BiH.

Kako je slučaj dospio u javnost?

Slučaj je u javnost prvi iznio predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, tvrdeći na društvenoj mreži “X” da su “bošnjački političari” zabranili prelet aviona kojim je premijer Srbije trebao doputovati u Banjaluku.

Dodik je cijeli slučaj iskoristio za novu političku kritiku institucija Bosne i Hercegovine, napad na Bošnjake i poruke o, kako je naveo, nefunkcionalnosti države.

Nedugo zatim uslijedile su suprotne tvrdnje iz Sarajeva.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao je da Ministarstvo nije raspolagalo zahtjevom za prelet u vrijeme kada su se pojavile prve tvrdnje o zabrani leta.

“Nismo ni dozvoljavali ni zabranjivali. Niko nam se nije obratio sa zahtjevom, samo je bila obavijest da je Ana Brnabić otkazala let za Banjaluku”, izjavio je Konaković za RSE, 14. septembra.

Isto je potvrdio i ministar odbrane BiH Zukan Helez.

“Nisam dobio zahtjev za prelet premijera Srbije”, kazao je Helez za Radio Slobodna Evropa.

Nakon toga, Konaković je izjavio da zahtjev nije stigao u roku koji predviđa procedura, a to je 72 časa prije planiranog leta.

Iz Beograda su saopštili da je zahtjev proslijeđen i prije tog termina.

“Zvaničan zahtjev za prelet aviona upućen je još 11. septembra, više od 72 sata prije planiranog leta, kada je Ambasada Republike Srbije u Sarajevu proslijedila zahtjev Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine”, saopštila je Vlada Republike Srbije naveče, 14. septembra.

U saopštenju se navodi da su dostavljeni svi detalji leta, uključujući vrijeme polaska i povratka, te da su tvrdnje ministra Konakovića “neistinite i krajnje zlonamjerne”.

Raniji slučajevi sporova oko letova iz Srbije u BiHSlučaj premijera Srbije Đure Macuta nije prvi spor između Sarajeva i Beograda zbog korištenja vazdušnog prostora BiH.
Krajem avgusta 2024. godine vlasti Srbije saopštile su da potpredsjedniku Vlade Srbije Aleksandru Vulinu nije odobren prelet helikopterom za Pale, gdje je trebalo da prisustvuje obilježavanju krsne slave opštine. Beograd je tvrdio da je potrebna dokumentacija dostavljena na vrijeme, dok je Vulin u Republiku Srpsku na kraju doputovao automobilom.
Aleksandru Vulinu prelet preko BiH bio je uskraćen i početkom avgusta iste godine, kada je trebalo da prisustvuje otvaranju izložbe posvećene stradanju Srba u Drugom svjetskom ratu u Prebilovcima, selu na jugu BiH.
Kako je ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković tada objasnio, Vulinu nije odobren dolazak u BiH helikopterom, pošto je zahtjev stigao prekasno, i da nije htio da krši procedure pošto je riječ o osobi koja “svakodnevno podriva teritorijalni integritet i suverenitet BiH”.
On je tada dodao da Vulinu ne može da zabrani dolazak u BiH i da je mogao da dođe kopnenim putem.
Srbija je nakon ovog događaja uputila protestnu notu Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine ocjenjujući da takva odluka “nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i civilizacijskih tekovina”, a Aleksandar Vulin se narednog dana ipak pojavio na događaju u Prebilovcima.
Nekoliko mjeseci kasnije, u januaru 2025. godine, ministar odbrane BiH Zukan Helez odbio je dati saglasnost za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije kojim je delegacija Ministarstva odbrane Srbije trebala doputovati na obilježavanje 9. januara, neustavnog Dana Republike Srpske.
Helez je odluku obrazložio činjenicom da je riječ o događaju povezanom sa praznikom koji je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim.

Zabrane letova i iz MađarskeTokom 2025. godine ministar odbrane BiH Zukan Helez je u dva navrata odbio dati saglasnost i za vojne letove iz Mađarske.
U martu nije odobrio prelet i slijetanje vojnog aviona kojim su u BiH trebali doputovati pripadnici mađarskih sigurnosnih snaga, navodeći zabrinutost zbog prisustva više desetina mađarskih policajaca u Republici Srpskoj.
Helez je u kontekstu svoje odluke naveo kako tadašnji premijer Mađarske Viktor Orban tadašnjem predsjedniku RS Miloradu Dodiku “konstantno pruža podršku u njegovom nasrtaju i podrivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”.

Koja su pravila za odobravanje preleta?

Prema Pravilniku o odobravanju letova Bosne i Hercegovine Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA), letove državnih aviona u vazdušnom prostoru BiH odobrava Ministarstvo vanjskih poslova BiH, dok se civilni letovi odobravaju preko Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.

Prelete vojnih letjelica odobrava Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine.

Državni avioni, među koje spadaju letjelice koje prevoze premijere, predsjednike ili druge visoke zvaničnike, ne mogu koristiti vazdušni prostor druge države bez prethodno odobrene diplomatske saglasnosti.

Ono što, međutim, nije potpuno jasno jeste rok za podnošenje zahtjeva.

Konaković je izjavio da se zahtjevi za prelet moraju dostaviti najmanje 72 sata prije planiranog leta i da je Ministarstvo na to ranije upozorilo sve strane koje koriste takvu proceduru.

Na stranici Minisarstva vanjskih poslova BiH nema dostupnih dokumenata koji definišu taj rok.

U javno dostupnom tekstu pravilnika BHDCA ne navodi se izričito jedinstven rok od 72 sata.

Međunarodna praksa pokazuje da države same određuju rokove za diplomatska odobrenja, koji se najčešće kreću između jednog i nekoliko dana prije leta.

Izvor: Radio Slobodna Evropa