Manji broj optužnica za organizovani kriminal i korupciju Tužilaštva BiH

Državno tužilaštvo je u prošloj godini protiv 70 osoba podiglo optužnice za ratne zločine kojima je obuhvaćeno stradanje više od hiljadu lica i manji broj optužnica za organizovani kriminal i korupciju, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) na kojoj su predstavljeni izvještaji o radu pravosudnih institucija, piše Detektor.ba.

Iznoseći izvještaj o radu Tužilaštva BiH o procesuiranju korupcije i organizovanog kriminala, Milanko Kajganić, glavni tužilac, najavio je podizanje optužnice protiv advokatice koja je uhapšena u vezi s istragom protiv suspendovanog predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića.

“Optužnica protiv osumnjičene će biti podnesena sutra jer je odvojen taj predmet od ove dvojice osumnjičenih”, rekao je.

Detektor je ranije pisao o hapšenju advokatice Vasvije Vidović.

Kajganić je naveo i da su tokom 2023. doveli iskusne policijske istražioce jer je, kako je rekao, većina policijskih sigurnosnih agencija u BiH kontanimirana licima koja imaju veze s određenim kriminalnim grupama, te je teško raditi s takvim kapacitetima.

“Naš plan je bio da one najbolje istražioce iz takvih policijskih agencija dovedemo u Tužilaštvo BiH, da smo u stanju provesti istrage i pripremiti predmete za optuženje s vlastitim kapacitetima, i to smo uradili prošle godine“, kazao je Kajaganić.

On je naveo da su tokom 2023. odredili najprioritetnije predmete ratnih zločina, kada je izdao i obavezna pojedinačna uputstva postupajućim tužiocima.

“Mi smo u 2023. podigli 17 optužnica protiv 70 lica. Tim optužnicama smo obuhvatili smrtno stradanje 1039 lica“, rekao je Kajganić.

Dodao je da Tužilaštvo radi na potpunoj transparentnosti, u mjeri u kojoj je to moguće imajući u vidu prirodu institucije, te da u potpunosti primjenjuju Komunikacijsku strategiju.

“S obzirom na zainteresovanost javnosti za krivična djela izazivanje mržnje, razdora i netrpeljivosti, donio sam odluku i objavljujemo anonimizirane negativne odluke, pored optužnica, i negativne odluke u navedenim predmetima jer želimo da edukujemo javnost zašto se donose takve odluke“, naveo je Kajganić te dodao da je kvalitet optužnica u predmetima ratnih zločina podignut u odnosu na 2022.

Kajganić je kazao da je tokom prošle godine podignut manji broj optužnica za organizovani kriminal i korupciju, ali protiv deset lica više, u odnosu na 2022. Dodao je da tokom 2023. nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu visoke korupcije.

Predstavljajući statističke podatke o radu Suda BiH za 2023., vršiteljica dužnosti predsjednika Suda BiH Minka Kreho je kazala da kolektivna norma Suda iznosi 146 posto te da postoji problem s iznošenjem norme na Odjelu za ratne zločine, imajući u vidu složenost predmeta i nemogućnost njihovog rješavanja u kratkom roku.

Kreho je kazala da je na Apelacionom odjeljenu nedovoljan broj predmeta u radu, zbog čega neke sudije nisu bile u mogućnosti ostvariti punu normu.

Govoreći o Odjelu za ratne zločine, Kreho je navela da je zabilježen povećan broj riješenih predmeta, dok je prosječno trajanje predmeta povećano u odnosu na 2022. jer su u statistiku ušli i stari predmeti koji su okončani 2023. Prema njenim riječima, u Odjelu za organizovani kriminal i korupciju zabilježen je povećan priliv predmeta.

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je u obraćanju medijima naveo da još uvijek nisu postignuti dovoljno dobri rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Veći je procenat osuđujućih presuda u odnosu na raniji period, to je ohrabrujuće, ali još uvijek nema dovoljan broj predmeta kad su u pitanju ratni zločini. Veliki broj je nedostupnih osoba, kako osumnjičenih, tako i optuženih“, kazao je Lagumdžija.

U odnosu na Izvještaj o provođenju plana aktivnosti za realizaciju preporuka Izvještaja o eksternoj reviziji rada VSTV-a, na sjednici su podsjetili da je Vijeće početkom godine usvojio preporuke koje je potrebno realizirati, ali većina njih nije ni započela s implementacijom.

Na sjednici je, u odnosu na Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za realizaciju Komunikacijske strategije, rečeno da je realizovana većina aktivnosti, ali nije postignut napredak po pitanju interne i krizne komunikacije.

Članovi VSTV-a vodili su raspravu o zaprimljenim prijedlozima u vezi s članom Poslovnika VSTV-a koji reguliše pitanje imenovanja novih članova.

Sanin Bogunić je naveo kako je iz materijala vidljivo da nisu zaprimljeni odgovori svih institucija, kao i da su odgovori pravosudnih zajednica dijametralno suprotni, dok su odgovori međunarodnih partnera identični kao i ranije.

Detektor je ranije pisao da je VSTV izmijenio Poslovnik te da neće izvlačiti nacionalnu i rodnu zastupljenost svojih članova, nego će o tome odlučivati Vijeće od momenta usvajanja novog zakona, kao i da će do tada sastav ostati zamrznut, što pogoduje produženju mandata članova.