Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radan Ostojić, Staša Košarac, Draško Stanivuković, Marinko Božović i Željka Cvijanović. Ovi predstavnici vlasti u Republici Srpskoj se nalaze u krivičnim prijavama koje je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine podnio Ćamil Duraković, potpredsjednik tog bosanskohercegovačkog entiteta.
Razlog je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), kršenje Krivičnog zakona BiH, kojim je, između ostalog, zabranjeno veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Radi se o krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a stav 6. Krivičnog zakona BiH.
Duraković navodi da su ove osobe prekršile zakon veličanjem Ratka Mladića.
On je pred Haškim tribunalom osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.
Krivične prijave je poslao poštom 31. augusta.
“Presude se ne mogu negirati. Zašto vlastiti narod drže u toj omči oko vrata zbog pokušaja nametanja nekog lažnog narativa da vi od presuđenog ratnog zločinca koji je ležao doživotnu kaznu pokušavate napraviti generala heroja. To je nemoguća misija i samo ćete napraviti problem vlastitom narodu ili bar dijelu naroda koji slijepo slijedi vlast”, kaže Duraković.
Prijave zbog veličanja Ratka Mladića, nakon njegove smrti u Haškom tribunalu, podnijela je i Ivana Marić. To je uradila putem online platforme Registar 145a.
“Ja ne znam u kojoj mjeri će tužilaštvo uspjeti i do koje mjere i koju jačinu veličanja će oni prihvatiti. Međutim, mislim da imaju sasvim dovoljno sada materijala i ukoliko uspiju kazniti bar ove neke vodeće političare i građane koji su zaista dali sebi oduška u veličanju esejima o veličini Ratka Mladića. Dovoljno bi bilo nekoliko slučajeva koji bi služili kao opomena drugima koji bi to uradili u nekim budućim periodima, jer nije sa ovim završena priča”, navodi Marić.
Do objave ovog teksta, na online platformi je poslano 67.800 krivičnih prijava sa 864 predmeta u registru.
Iz Tužilaštva BiH navode za RSE da u proteklom periodu nisu zaprimili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. od nadležnih policijskih agencija, na svim nivoima u BiH.
“Zaprimljeno je nekoliko hiljada e-mailova građana, u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim. Zaprimljeno je i nekoliko prijava fizičkih lica ili predstavnika političkih stranaka ili političkih subjekata.
Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno”, navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa iz ove pravosudne institucije.
Prijetnje zbog prijava
I Duraković i Marić su zbog prijava za kršenje Krivičnog zakona BiH dobili prijetnje na profilima koje imaju na društvenim mrežama.
“Dobio sam preko 2.500 poruka, što vrijeđajuće, što prijeteće. Sada je to dosta intenzivnije nego u prošlosti. Nevjerovatno. Dakle poruka Bošnjacima koji su konstitutivni narod i žive u ovom dijelu države je da, čak, ni državno tužilaštvo nije adresa na koju se mi možemo osloniti da nam obezbijedi slobodu i sigurnost”, kaže Duraković.
Zbog objave o podnošenju krivične prijave, Ivana Marić je na Facebook stranici dobila više od 3.000 komentara, od kojih je veliki broj prijeteći.
“Zamislite šta bi se desilo u Njemačkoj da neko kaže bilo šta pozitivno za Hitlera. To bi bilo odmah sankcionisano i tamo su ljudi automatski dobijali otkaze za bilo kakvu naznaku bilo čega drugog osim toga da je on zvijer. Nije u pitanju ubijena jedna osoba, to su na hiljade osoba i to na tako brutalan način, tako da sa osobama koje će veličati bilo šta vezano za njegovo ime nema potrebe razgovarati”, navodi Marić.
Iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini za Radio Slobodna Evropa navode kako su prijetnje, zastrašivanja i targetiranja javnih zvaničnika, novinara i članova njihovih porodica, neprihvatljive.
“One predstavljaju direktan napad na demokratsko učešće, slobodu medija i pravo na život bez straha i zastrašivanja. Nadležni organi moraju brzo i djelotvorno reagovati na prijetnje, zastrašivanje, uznemiravanje ili druge oblike pritiska na novinare i medijske organizacije, uključujući i one u online prostoru. Odgovorni za takva djela moraju odgovarati u skladu sa zakonom”, navodi se u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Iz OSCE-a pozivaju političke lidere na svim nivoima da se suzdrže od retorike koja dodatno podiže tenzije i da preduzmu konkretne korake ka smirivanju situacije.
“Pozivamo sve institucije nadležne za javni red i vladavinu prava da djeluju brzo i nepristrasno kako bi zaštitile one kojima se prijeti, te spriječile i sankcionisale svako podsticanje na mržnju ili nasilje. To uključuje postupke poput negiranja presuđenih zločina ili veličanja osoba proglašenih krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine, gdje takvo postupanje predstavlja podsticanje”, ističe se.
Todorović: Nije bilo suočavanja sa prošlošću
Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora Republike Srpske smatra kako 30 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini, bh. društvo u cjelini nije “krenulo naprijed, jer nije došlo do lustracije i jasne strategije tranzicione pravde”.
“To je uključivalo suočavanje sa prošlošću, to je uključivalo mnogo snažniji rad pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini i, naravno, to je uključivalo želju svih aktera u bosanskohercegovačkom društvu, medija, politike, institucija, univerziteta, udruženja da utvrdimo i činjenice, da se distanciramo, da osudimo zločine i da prihvatimo univerzalne civilizacijske i humanističke principe, kako bismo Bosnu i Hercegovinu postavili na neke temelje istine, pravde i solidarnosti sa žrtvama, osude ratnih zločina i ratnih zločinaca”, kaže Todorović za RSE.
On ističe da su političari iskoristili konflikt za održavanje na vlasti.
“Brzo su shvatili da ne moraju građanima Bosne i Hercegovine ništa davati drugo, već ih hraniti da kažemo mržnjom i strahovima, međuetničkom, međureligijskom mržnjom. I ono što je poražavajuće, da smo napravili obrazovni sistem koji je podržavao, doslovno da kažemo, ratni zločin, da smo napravili politički sistem koji vidimo i danas u Srbiji koji glorifikuje ratne zločince, da smo napravili sistem koji u potpunosti ignoriše žrtve, patnju žrtava. To je zaista katastrofalno”, kaže on.
Šta se navodi u Krivičnom zakonu BiH?
Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.
Sud Bosne i Hercegovine do sada je izrekao dvije presude.
Vojin Pavlović, predsjednik proruskog udruženja, osuđen je zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca na tri i po godine zatvora.
Suđeno mu je za grubo negiranje i veličanje genocida u Srebrenici i veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića.
Riječ je o prvom sudskom procesu ove vrste. Sudija je u prvostepenoj presudi rekao da je to prekretnica u sudskoj praksi u BiH i pozvao tužilaštva da procesuiraju takve slučajeve.
Pavlović je osuđen, jer je 10. marta 2023. na raskrsnici iznad semafora u Bratuncu postavio transparent s likom Ratka Mladića na kojem je bila ispisana poruka “Srećan rođendan, živi i zdravi bili”.
Proglašen je krivim i da je odobrio i pokušao opravdati genocid u Srebrenici na način da je organizovao održavanje skupa u Bratuncu 11. jula 2023. za koji je izradio plakate na kojim je bilo ispisano “11. juli Dan oslobođenja Srebrenice. Hvala Vojsci Republike Srpske”. Plakate je lijepio na području opštine Bratunac, udaljene nekoliko kilometara od Srebrenice.
Miodrag Malić je u junu ove godine osuđen na tri godine zatvora zbog veličanja ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
Malić je proglašen krivim da je 2. novembra 2022. godine ispred zgrade Radio-televizije Republike Srpske u Banjaluci, na protestu koji su organizovale opozicione političke stranke, istaknuo fotografije Radovana Karadžića, prvog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, kao i Ratka Mladića, nekadašnjeg komandanta Vojske RS-a.
Time je veličao osobe pravosnažno osuđene za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine pred Međunarodnom krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju.
Sud je utvrdio da je takvim postupanjem izazvao uznemirenost kod jednog građanina bošnjačke nacionalnosti zbog saznanja o stradanju civila Bošnjaka tokom rata u Bosni i Hercegovini i uloge osuđenih osoba u tim zločinima.
Kako je potvrđeno iz Suda Bosne I Hercegovine, ni Pavlović ni Malić, iako su drugostepene presude konačne, ne služe zatvorske kazne.
Na pitanje RSE zbog čega, nije odgovoreno iz ove pravosudne institucije.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
