Zašto naglo opada broj ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj?

Broj Ukrajinaca koji u Poljskoj borave sa statusom privremene zaštite opao je za više od 106.500 od proljeća, pokazuju vladini podaci objavljeni 8. septembra.

U aprilu je oko 974.500 ljudi bilo registrovano u okviru imigracionog statusa namijenjenog ukrajinskim izbjeglicama u Poljskoj. Taj broj je do početka septembra pao na 868.000, što predstavlja pad od oko 11 procenata.

Poljski mediji navode da sve veća odbojnost prema izbjeglicama dovodi do njihovog odlaska iz zemlje. Iako neki zaista odlaze, Ukrajinci u Poljskoj ističu da je znatan dio tog pada posljedica birokratskih prepreka, a ne sukoba na ulicama.

Bohdan Koncur, stručnjak za pitanja imigracije iz organizacije “Ukrajinska kuća” u Varšavi, izjavio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je izmjena zakona iz marta obavezala ukrajinske izbjeglice da graničnim službenicima izričito saopšte svoju namjeru da zatraže privremenu zaštitu u Poljskoj. Međutim, on navodi da mnogi za to saznaju tek kada odu u nadležnu službu, gdje im kažu da je njihov ulazak u Poljsku evidentiran kao turistički.

Koncur ističe da su mnogi Ukrajinci kojima je pomogao tvrdili da im na granici nisu postavljena nikakva pitanja, kao i da na graničnim prelazima nisu vidjeli obavještenja o novom pravilu.

Ukrajincima koji u Poljskoj borave kao turisti nije dozvoljeno da podnesu zahtjev za status privremene zaštite.

Ana Sobjeska-Tekjen, portparolka Poljske granične straže, potvrdila je ovu pravnu pojedinost za RSE.

“Državljanin Ukrajine koji namjerava da uđe u Poljsku kako bi ostvario pravo na privremenu zaštitu trebalo bi jasno da izjavi tu namjeru službeniku granične straže tokom granične kontrole”, navela je ona u e-mail poruci.

“To je važno jer, ukoliko izostane takva izjava, ulazak može biti evidentiran prema opštim pravilima koja važe za bezvizni režim putovanja”, dodala je portparolka.

Početkom septembra stupila je na snagu još jedna zakonska izmjena zbog koje je veliki broj Ukrajinaca izbrisan iz registra osoba sa statusom privremene zaštite, a sve zbog dokumenata koje su koristili prilikom ulaska u Poljsku.

Tokom početnog talasa izbjeglica iz Ukrajine nakon ruske invazije 2022. godine, mnogi su uspjeli da dobiju privremenu zaštitu bez važećeg pasoša, koristeći druge dokumente, poput lične karte, radi utvrđivanja identiteta. U slučaju djece, mogli su se koristiti i izvodi iz matične knjige rođenih, dok su neke izbjeglice registrovane na osnovu izjave o svom identitetu.

Prema zakonu koji je stupio na snagu ove godine, od Ukrajinaca kojima je status privremene zaštite odobren bez prilaganja važeće putne isprave zahtijevalo se da svoj identitet potvrde važećom putnom ispravom najkasnije do 31. avgusta. Oni koji to nisu učinili izgubili su 1. septembra pravo na zakonit boravak vezano za status privremene zaštite.

Koncur navodi da je ova mjera pogodila desetine hiljada Ukrajinaca. Ta odredba je kasnije izmijenjena kako bi se pogođenim osobama omogućio prelazni period od šest mjeseci da “riješe svoju situaciju”, dodao je Koncur.

Poljske granične vlasti navode da bi oni Ukrajinci koji su u septembru izgubili status privremene zaštite “mogli ponovo da ostvare to pravo nakon što zakonito uđu u Poljsku” sa važećim pasošem.

Prema rezultatima anketa, stavovi Poljaka prema izbjeglicama značajno su se zaoštrili posljednjih mjeseci.

Neposredno nakon ruske invazije 2022. godine, oko 94 odsto Poljaka smatralo je da njihova zemlja treba da prihvati Ukrajince koji bježe od nasilja. Do jula 2026. taj broj je pao na svega 42 odsto, pri čemu se više od polovine anketiranih protivilo prihvatanju ukrajinskih izbjeglica.

Rastuće nezadovoljstvo među Poljacima uglavnom je podstaknuto ponovnim fokusom na masakre etničkih Poljaka koje su počinili ukrajinski nacionalisti četrdesetih godina prošlog vijeka, kao i obimom socijalnih davanja koja primaju novopridošlice.

Olena Babakova, poljsko-ukrajinska istraživačica i koautorka izvještaja iz 2026. godine o odnosima između Poljaka i ukrajinskih migranata, navodi da je talas antiukrajinskog raspoloženja, o kojem se mnogo izvještavalo, počeo u periodu predsjedničkih izbora 2025. godine. Ipak, ona ističe i da postoji više faktora koji doprinose smanjenju broja izbjeglica u Poljskoj, uključujući i slučajeve u kojima Ukrajinci prelaze na druge vrste boravišnih dozvola.

Babakova kaže da pojedinačni slučajevi neprijateljstva prema Ukrajincima u Poljskoj nemaju veliki uticaj na odluku tih ljudi o eventualnoj selidbi. Ona je za Radio Slobodna Evropa izjavila da, nakon stresa izazvanog napuštanjem domovine i nastanjivanjem u drugoj zemlji, mnogi Ukrajinci koji ne žele da se vrate u ratnu zonu “smatraju da je nemoguće ponovo prolaziti kroz taj emotivni proces i odlaziti u neku drugu, novu zemlju”.

“Ulažete ogroman trud da obezbijedite dom i hranu za svoju djecu. Možda se djeca suočavaju sa nekim problemima u školi, ali ona je ipak relativno dobra i blizu kuće. Šta bi trebalo da se desi pa da odlučite da spakujete kofere i jednostavno sutradan odete?”

Prema riječima Babakove, oni koji napuštaju Poljsku “nisu ljudi kojima je najteže. To su jednostavno ljudi koji raspolažu najvećim resursima za sprovođenje tog novog procesa migracije”.