Neurobiolog Mark Šneberger, diplomirani farmaceut i doktor biomedicine, dobitnik je nagrade španske Fondacije princeze od Đirone za svoj značajan doprinos otkrivanju ključnog područja mozga u procesima unosa i trošenja energije.
Veliki ključevi ove bolesti kriju se u mozgu, objasnio je naučnik tokom posjete Barceloni, gdje je prisustvovao svečanosti uručenja priznanja za naučna istraživanja 2023. Fondacije princeze od Đirone, prenosi “El Pais”.
Šneberger, naučnik iz Đirone koji vodi istraživačku grupu za neuronauku na Yale University, naglasio je da je pronalazak efikasnih lijekova za suzbijanje gojaznosti veliki cilj naučne zajednice, ali da je prevencija i dalje najbolje oružje u borbi protiv ovog zdravstvenog problema.
Kako je naveo, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od 1970-ih godina broj ljudi koji pate od gojaznosti u svijetu utrostručio se, prelazeći brojku od 650 miliona. Ova složena bolest, koja uzrokuje i druge zdravstvene probleme poput tumora i kardiovaskularnih bolesti, postavlja dilemu pred liječnike i istraživače, koji još uvijek otkrivaju sve organske procese koji se aktiviraju kada dolazi do prekomjerne nakupljanja masti u tijelu.
Šneberger, koji je specijalizovan za proučavanje toga kako nervni sistem kontroliše energetsku ravnotežu i metabolizam, objašnjava da mozak jednostavno prati nivo glukoze u krvi, fiziološko stanje tijela i na osnovu toga emituje signale za poticanje ili blokiranje apetita. Prema njegovim riječima, za mozak nije hitna situacija unijeti više hranjivih tvari – hitna situacija je gubitak težine.
“Ako postoji prekomjerna metabolička aktivnost, mozak to detektuje kao vanrednu situaciju i aktivira signal apetita. To komplicira situaciju jer, evolucijski gledano, nije prošlo mnogo vremena otkako smo lovili životinje za hranu, pa mozak smatra da je skladištenje energije u obliku masnog tkiva dobro. Zbog toga je najbolja terapija protiv gojaznosti prevencija: slijediti uravnoteženu ishranu i vježbati od najranijeg djetinjstva, a s druge strane, izbjegavati nedostatak fizičke aktivnosti i stres svakodnevnog života, koji nas tjeraju da brzo konzumiramo bilo šta“, kako objašnjava Šneberger.
On ističe da mozak dominira, opaža ono što se događa u našem okruženju, a zatim nalaže kako tijelo treba reagirati. Postoje periferni neuroni koji komuniciraju s centralnim, ali mozak ima primarnu poziciju, dodaje on.
“Zato gojaznost shvatamo ne kao bolest tijela, već kao bolest mozga. Osnovna stvar koja je deregulirana i koja stvara ovu kompleksnost u gubitku težine nije periferni organizam, već naš mozak i način na koji regulira ovaj metabolizam”, ističe španski istraživač.
Upozorava da je, što se tiče terapije, bolje spriječiti nego liječiti te da je najbolje započeti s prevencijom povećanja gojaznosti u djetinjstvu.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
