Izvještaj za 2023. godinu: U medijima BiH i regiona smanjen broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici

Od početka 2020. godine, Memorijalni centar Srebrenica-Potočari usredsređen je na praćenje i dokumentiranje negiranja genocida u Srebrenici.

Prema izvještaju za 2023. godinu, evidentirano je 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u medijima Bosne i Hercegovine i šireg regiona.

U poređenju s prethodnom godinom, kada je zabilježeno 693 slučaja negiranja genocida, primjećuje se smanjenje broja ovakvih slučajeva. Međutim, kao i ranije, reakcije na izvještaj su uključivale negiranje i prijetnje prema autorima izvještaja, uz nove prijetnje i zastrašivanje povratnika.

U periodu izvještavanja, primjenom kvantitativne analize, uočeno je 90 slučajeva negiranja genocida u medijima Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Memorijalni centar Srebrenica treću godinu zaredom objavljuje istraživački dokument pod nazivom “Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2023”, koji bilježi 90 slučajeva negiranja genocida u Srebrenici u periodu od maja 2022. do maja 2023. Dokument obuhvata izjave javnih ličnosti i medijske objave na internetu u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, koje negiraju, minimiziraju ili relativiziraju činjenice o genocidu u Srebrenici.

U ovom periodu, primjenom kvantitativne analize, evidentirano je 90 slučajeva negiranja genocida u medijima Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. U odnosu na prošlogodišnji izvještaj sa 693 evidentirana slučaja negiranja genocida, primjećuje se opadanje broja ovakvih slučajeva. Važno je napomenuti da količina zabilježenih izjava nije jedini ključni pokazatelj svijesti društva o genocidu u Srebrenici, prenosi N1.

Negiranje genocida u najvećoj mjeri manifestuje se kroz aktivno poricanje u 53 slučaja, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida, u 2 slučaja. Tokom praćenja, uočljivo je da najveći broj slučajeva negiranja genocida pada u julu, kada se obilježava godišnjica i komemoracija žrtvama genocida.

Istraživanja za 2023. godinu ukazuju da su Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska u Bosni i Hercegovini, Branimir Kojić, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice, te Miodrag Linta, narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, i dalje predvodnici negiranja genocida.

Pored navedenih, među negatorima su i srpski tabloidi “Informer” i “Alo”, Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i glasnogovornik SNSD-a, te Nenad Kecmanović, penzionirani profesor i bivši savjetnik Milorada Dodika.

Negiranje genocida, kako je navedeno, najviše se izražava kroz aktivno poricanje u 53 slučajeva, relativizaciju u 26 slučajeva, podršku počiniteljima u 9 slučajeva i priznavanje zločina, ali ne i genocida, u 2 slučaja, objavio je Memorijalni centar Srebrenica.