Nijedan entitet nema ovlaštenje da ospori postojanje institucija ili zakona Bosne i Hercegovine.
Upravo je to navedeno u zajedničkoj izjavi ambasada zapadnih sila u Bosni i Hercegovini, nekoliko sati nakon što je Narodna skupština RS donijela zaključke u kojima, između ostalog, optužuju Tužilaštvo i Sud BiH, te navode kako ne priznaju zakonska rješenja visokog predstavnika.
U jednom od zaključaka, od predstavnika RS u institucijama Bosne i Hercegovine traže da dalje ne odlučuju, sve dok se ne obustavi “politički montirani proces” protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, piše Radio Slobodna Evropa.
Sve se dešava dan uoči najavljenog ročišta u Sudu BiH gdje se trebao pojaviti Milorad Dodik, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska.
Od njega je zatraženo da ne ide na ročište dok ne ozdravi, nakon operacije koju je imao u Beogradu. 9. decembra.
Sve navedeno, međunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini ocjenjuje “antidejtonskim”.
Dodiku i Lukiću se sudi zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Tvrdnje o ‘politički montiranom procesu’ protiv Dodika
Još od kako je počeo sudski proces protiv Milorada Dodika, vlast u RS, predvođena njegovom strankom, Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), smatra da se radi o “politički montiranom procesu”.
To je potvrđeno i u jednom od zaključaka koje je Skupština RS donijela 25. decembra.
No, praksa pokazuje nešto sasvim drugo. Dodiku se sudi, jer je potpisao ukaze o proglašenju dva entitetska zakona važećim.
Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Ukaze je potpisao, iako ih je, dok je još trajala zakonodavna procedura ukinuo visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt.
Visoki predstavnik je tada, koristeći tzv. Bonska ovlaštenja, poništio te zakone, a Krivičnom zakoniku BiH dodao krivično djelo “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, za šta je Dodik i optužen, jer je uprkos Schmidtovoj odluci potpisao zakone.
Prema Aneksu 10. Dejtonskog mirovnog sporazuma, visoki predstavnik u BiH je “konačni autoritet” za tumačenje sporazuma o njegovoj implementaciji.
Od 1997. godine, odlukom Savjeta za provođenje mira (PIC), Kancelarija visokog predstavnika (OHR) ima ovlašćenja da mijenja, nameće i poništava zakone, ili smjenjuje zvaničnike.
PIC je međunarodno tijelo zaduženo za provođenje Dejtonskog sporazuma, osnovano ubrzo nakon njegovog potpisivanja 1995. godine.
Blokada evropskih integracija
U jednom zaključku, Skupština RS traži i da predstavnici iz RS u bh. institucijama obustave odlučivanje “iz domena evropskih integracija”. Navode i da u EU nije moguće da neizabrani stranac donosi zakone umjesto institucija.
Ni u ovom slučaju nije prvi put da vladajuća Dodikova stranka u RS traži da OHR napusti BiH. Ne priznaju ni nadležnost Christiana Schmidta kao visokog predstavnika, te tvrde da on nije legalno izabran u Savjetu bezbjednosti UN.
Većina članica Evropske unije se nalazi u PIC, dok je Predsjedništvo EU jedna od članica njegovog Upravnog odbora, koji visokom predstavniku daje političke smjernice.
Prije 16 godina, Upravni odbor PIC je utvrdio tzv. program “5+2”, u kojem je rečeno šta BiH mora učiniti da bi OHR bio zatvoren.
Program su prihvatile institucije BiH, a u njemu se navodi, između ostalog, da treba donijeti prihvatljivo i održivo rješenje za državnu imovinu, te da mora da zaživi vladavina prava.
“Iako su u nekim oblastima ostvareni pomaci, hronično neslaganje vodećih političkih stranaka dovelo je do zastoja koji je spriječio punu realizaciju programa”, navedeno je ranije iz OHR.
Miješanje u rad skupštine
Poslanici iz RS su osudili, kako navode, “miješanje Tužilaštva BiH” u njihov rad, te kažu da se radi o “zloupotrebi”, za šta moraju biti pronađene i procesuirane odgovorne osobe.
U suprotnom, najavljuje “posebne mjere koje će biti u službi zaštite Dejtonskog sporazuma”, ne određujući o čemu se konkretno radi.
Tužilaštvo BiH je nakon najave Posebne sjednice Skupštine RS hitno tražilo od Nenada Stevandića, predsjednika parlamenta, informacije o sjednici zbog sumnje u počinjenje više krivičnih djela, uključujući i “napad na ustavni poredak”.
Za ovo krivično djelo, predviđena je kazna od najmanje pet godina zatvora i zabrana vršenja dužnosti.
Kako su ranije za RSE govorili ustavni eksperti, entitetski zakoni – uključujući i onaj o poslaničkom imunitetu – ne mogu da se primjenjuju pred Sudom BiH.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
