Koliko kilometara autocesta ima BiH, donosimo detaljan pregled svih dionica

Bosna i Hercegovina trenutno ima približno 283 kilometra izgrađenih autocesta, nakon završetka radova na novoj dionici Koridora 5C između Zenice i Žepča. Istovremeno se širom zemlje realiziraju projekti izgradnje još oko 143 kilometra autocesta, što bi u narednim godinama moglo značajno unaprijediti saobraćajnu povezanost.

Prema analizi portala BiznisInfo.ba, od ukupno 283 kilometra izgrađenih autocesta, oko 171 kilometar nalazi se u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok Republika Srpska ima 112 kilometara.

Poseban iskorak napravljen je ove sedmice, kada je svečano obilježen završetak radova na dionici Zenica sjever – Golubinja, dugoj približno 20 kilometara. Time je uspostavljen najduži povezani pravac autoceste u Bosni i Hercegovini.

Od Bradine do Golubinje povezano 125 kilometara autoceste

Direktor JP Autoceste FBiH Denis Lasić izjavio je tokom svečanosti 28. oktobra da završetak radova na dionici Zenica sjever – Golubinja predstavlja važan korak u izgradnji Koridora 5C.

Prema njegovim riječima, ovom dionicom Federacija BiH dobija oko 125 kilometara neprekinute autoceste, od Bradine do Golubinje.

Taj pravac povezuje područje sjeverno od Konjica, Sarajevo, Zenicu i područje Žepča, stvarajući najdužu povezanu cjelinu autoceste u državi.

O značaju ovog pravca govori i podatak da se na relaciji Bradina – Golubinja nalazi gotovo 44 posto ukupne dužine izgrađenih autocesta u Bosni i Hercegovini.

Koliko autocesta ima Federacija BiH

Prema podacima koje je analizirao BiznisInfo.ba, Federacija BiH trenutno raspolaže s približno 171 kilometrom izgrađenih autocesta. Najveći dio te mreže čini upravo povezani pravac od Bradine do Golubinje.

Pored njega, izgrađeno je još nekoliko odvojenih dionica Koridora 5C.

Na sjeveru zemlje nalazi se dionica Svilaj – Odžak, duga 10,7 kilometara, koja predstavlja važnu vezu prema Hrvatskoj i evropskoj mreži autocesta.

Nedavno je završena i otvorena dionica Doboj jug – Medakovo kod Tešnja, duga sedam kilometara. Na njoj je izgrađeno više infrastrukturnih objekata, među kojima su pet mostova, tunel Hrastik i dva čvorišta.

U Hercegovini su ranije završene dionice Međugorje – Bijača, dužine oko deset kilometara, te Počitelj – Zvirovići, duga 11,07 kilometara. Obje imaju značajnu ulogu u povezivanju Hercegovine s Hrvatskom, ali i u razvoju turizma i privrede.

U ukupnu dužinu izgrađenih autocesta u Federaciji BiH uračunata je i poddionica Buna – Počitelj, duga 7,2 kilometra. Iako su građevinski radovi završeni, ona još nije u funkciji jer čeka povezivanje s drugim dionicama Koridora 5C.

Zbir svih navedenih dionica, prema analizi BiznisInfo.ba, iznosi približno 171 kilometar.

Republika Srpska ima 112 kilometara autocesta

U Republici Srpskoj trenutno je izgrađeno 112 kilometara autocesta, prema podacima preduzeća Autoputevi Republike Srpske.

Najduža završena dionica je autocesta Banja Luka – Doboj, ukupne dužine 72 kilometra.

Drugi važan pravac je autocesta Gradiška – Banja Luka, duga 34 kilometra, koja povezuje Banju Luku s područjem granice prema Hrvatskoj.

U funkciji je i dionica Johovac – Rudanka, dužine 5,65 kilometara, koja predstavlja dio Koridora 5C na području Doboja.

Postojeća mreža u Republici Srpskoj predstavlja osnovu za njeno dalje širenje prema Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i granici sa Srbijom.

U izgradnji i realizaciji još oko 143 kilometra

Pored već izgrađenih autocesta, u Bosni i Hercegovini trenutno se realiziraju projekti novih dionica ukupne dužine oko 143 kilometra.

Od toga se približno 26,5 kilometara odnosi na Federaciju BiH, dok je u Republici Srpskoj u različitim fazama realizacije oko 116 kilometara autocesta.

U Federaciji BiH riječ je o dvije dionice Koridora 5C.

Prva je Medakovo – Ozimice kod Tešnja, duga približno 21,5 kilometara. Druga je dionica Tunel Kvanj – Buna, južno od Mostara, dužine 5,2 kilometra.

Izgradnjom ovih dionica nastavit će se povezivanje već završenih dijelova autoceste, posebno na području Hercegovine.

Veliki projekti u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj realizira se nekoliko velikih projekata izgradnje autocesta, ukupne dužine oko 116 kilometara.

Najduža pojedinačna dionica je Banja Luka – Prijedor, duga 42 kilometra, koja bi trebala unaprijediti saobraćajnu povezanost dva velika privredna centra.

Među značajnijim projektima je i autocesta Vukosavlje – Brčko, dužine 31,5 kilometara, koja je dio planirane mreže autocesta na sjeveru Bosne i Hercegovine. Iako je preduzeće Autoputevi Republike Srpske navodi među projektima u izgradnji, njena realizacija suočavala se s brojnim problemima, a dostupno je malo konkretnih podataka o stvarnom napretku građevinskih radova.

U realizaciji su i dionice Brčko – Bijeljina, dužine 17 kilometara, te Bijeljina – Rača, duge 20 kilometara. Prema dostupnim podacima, radovi na ovim pravcima najdalje su odmakli.

Riječ je o projektima koji su dio buduće saobraćajne veze koja bi trebala povezati Banju Luku, Brčko, Bijeljinu i Beograd.

Na Koridoru 5C u realizaciji je i dionica Rudanka – Putnikovo Brdo, duga oko 5,6 kilometara. Ona predstavlja nastavak izgrađene autoceste na području Doboja, a jednim dijelom prelazi i na teritoriju Federacije BiH.

Ukupna dužina ovih pet projekata u Republici Srpskoj iznosi približno 116 kilometara.

BiH bi mogla imati više od 425 kilometara autocesta

Kada se saberu već izgrađene autoceste i dionice koje su trenutno u izgradnji ili drugim fazama realizacije, dolazi se do ukupne dužine od približno 426 kilometara.

To znači da bi završetkom svih navedenih projekata Bosna i Hercegovina mogla povećati postojeću mrežu autocesta za više od 50 posto.

Ipak, riječ je o projektima koji se nalaze u različitim fazama realizacije, pa se njihov završetak ne očekuje u isto vrijeme. Pojedine dionice već su u poodmakloj fazi izgradnje, dok se kod drugih i dalje suočavaju s problemima koji mogu utjecati na rokove.

Završetak novih 20 kilometara između Zenice i Žepča pokazuje koliko je važno povezivanje pojedinačnih dionica u funkcionalnu cjelinu, jer tek na taj način izgrađena infrastruktura ostvaruje puni saobraćajni značaj.

Izvor: Oslobođenje