Broj slučajeva negiranja genocida u Srebrenici porastao je sa 99 na 149 u posljednjem izvještajnom periodu, što predstavlja povećanje za više od 50 odsto, pokazuje Izvještaj o negiranju genocida za 2026. godinu Memorijalnog centra Srebrenica.
Prema izvještaju, predstavljenom 30. jula, među najistaknutijim negatorima genocida i dalje su bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Boračke organizacije Srebrenice Branimir Kojić.
Autori navode i povećan broj slučajeva podrške počiniocima genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca, dok je direktno poricanje genocida ostalo najzastupljeniji oblik negiranja.
Izvještaj upozorava i na, kako je navedeno, snažnu kampanju dehumanizacije Bošnjaka koju provode vlasti Republike Srpske, unutar Bosne i Hercegovine i kroz aktivnosti usmjerene prema međunarodnoj javnosti.
Prema nalazima monitoringa, negiranje se pojavljuje kroz izjave političara i nosilaca javnih funkcija, posebno u Republici Srpskoj i Srbiji, djelovanje institucija, medijske sadržaje kojima se poriču ili relativizuju sudski utvrđene činjenice, ali i kroz svakodnevne oblike podrške počiniocima genocida poput murala, transparenata, skandiranja na sportskim događajima i javnih okupljanja.
U izvještaju se navodi da je direktno poricanje genocida i dalje najčešći oblik negiranja, ali da je tokom protekle godine zabilježen i rast slučajeva veličanja osuđenih ratnih zločinaca i podrške počiniocima genocida.
Projektni koordinator Mediacentra Sarajevo Tarik Moćević rekao je da je izvještajni period, osim slučajeva negiranja genocida, obilježila kampanja dehumanizacije bošnjačkog naroda koju su provodili Dodik i rukovodstvo Republike Srpske.
Te pojave su evidentne i kroz lobističku kampanju prevenstveno prema Sjedinjenim Američkim Državama, što je posebno naglašeno u izvještaju.
Analitičar Jasmin Mujanović, autor dijela izvještaja koji se bavi međunarodnim lobiranjem, naveo je da takve aktivnosti predstavljaju pokušaj prikazivanja Bošnjaka kao sigurnosne prijetnje, što predstavlja oblik dehumanizacije i služi za opravdavanje diskriminatornih politika prema cijeloj etničkoj grupi.
Direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić rekao je da cilj monitoringa nije samo evidentiranje pojedinačnih slučajeva negiranja nego i stvaranje trajnog arhiva izjava i postupaka javnih ličnosti.
“Kakvi god politički vjetrovi danas pušu, oni će proći. Ali decenijama od danas ostat će zapis o tome ko je i šta govorio o Srebrenici 30 godina nakon genocida”, rekao je Suljagić.
On je ocijenio da negiranje genocida nije pitanje prošlosti nego pokušaj oblikovanja budućnosti kroz reviziju sudski utvrđenih činjenica.
Negiranje u medijima u Srbiji i RS
Autori izvještaja upozoravaju da negiranje genocida ostaje snažno prisutno i u medijskom prostoru. Najveći broj zabilježenih slučajeva registrovan je u pojedinim medijima u Srbiji, među kojima se izdvajaju Informer, Alo i Politika.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, izvještaj navodi da su kao negatori ili platforme za širenje sadržaja kojima se negira genocid identifikovani na javnom entitetskom emiteru, Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), te novinskoj agenciji SRNA, koja se takođe finansira javnim novcem.
U izvještaju se također navodi da je za dio medija u Bosni i Hercegovini karakteristično izbjegavanje teme genocida u Srebrenici, što je, kako se ističe, bilo posebno vidljivo tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida prošle godine.
Snage Vojske Republike Srpske nakon pada zaštićene zone Ujedinjenih nacija Srebrenica u julu 1995. godine ubile su najmanje 8.372 bošnjačka muškarca i dječaka, dok su žene, djeca i stariji prisilno protjerani. Međunarodni sud pravde i Haški tribunal utvrdili su da se radilo o genocidu.
Prema podacima Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, 18 osoba osuđeno je pred Haškim tribunalom i njegovim nasljednikom za zločine povezane sa Srebrenicom, uključujući ratne lidere RS, Radovana Karadžića i Ratka Mladića, kojima su izrečene doživotne kazne zatvora.
Međunarodni i domaći sudovi do sada osudili više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici.
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do sada su ukopani posmrtni ostaci više od 6.700 identifikovanih žrtava genocida.
Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine ukopano je još deset žrtava, dok se za više od hiljadu nestalih osoba još traga.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
