Ruža Duspara iz Maglaja dobiva penziju u vrijednosti oko 700 KM. Naslijedila ju je od supruga koji je preminuo prije pet godina.
Ova sedamdesetpetogodišnjakinja boravi u domu za stare.
-Penzija mi ne može pokriti pola troškova doma. Ne znam šta bih da mi nije sinova, kaže Ruža za Radio Slobodna Evropa (RSE), dodajući da joj djeca novac šalju iz inostranstva da bi mogla plaćati dom.
Ona i blizu 738.000 penzionera penzije koje u prosjeku iznose oko 800 KM proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Broj penzionera i broj radnika isti
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.
Vladama dva entiteta u BiH – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja – u prosjeku nedostaje više od 400 miliona KM godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne mirovine, invalidnine i druga prava.
Nedostajući novac entitetske vlade namiruju iz budžeta od drugih prikupljenih poreza.
Deficit u budžetima entiteti popunjavaju kroz zaduživanja na berzama u zemlji i inozemstvu, a ove godine planiraju se zadužiti ukupno više od milijardu eura, kako se navodi u usvojenim budžetima.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnom procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja umirovljenika, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih mirovina mogla premašiti milijardu i 600 miliona KM koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže da je takvo stanje “neodrživo”, te da vlade moraju poticati zapošljavanje.
-Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 posto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija, kazao je Mehić za RSE.
Ima li dovoljno radnika u BiH?
Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u ovoj državi je u junu bilo oko 855.000 zaposlenih i 738.000 penzionera. Na biroima za zapošljavanje je prijavljeno 325.000 nezaposlenih.
Iz Udruženja poslodavaca u BiH kažu za RSE da će “svako ko misli da održi firmu u BiH morati uvoziti radnu snagu”.
Trenutno od vlasti zahtijevaju da se broj radnih dozvola za strance udeseterostruči sa oko 6.000 na 60.000, da se olakšaju i ubrzaju procedure uvoza radnika, među kojima su najzainteresiraniji Turci, Pakistanci i Nepalci.
-Mi danas imamo oko 55.000 ljudi na evidenciji nezaposlenih u Republici Srpskoj. Ponuda radnika je prilično slaba. Ljudi ne žele raditi poslove koje nudimo, a mnogi od njih rade u ‘sivoj zoni’ i nisu zainteresovani za stalni posao, kazao je za RSE Saša Aćić, direktor Unije poslodavaca Republike Srpske.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH, kaže da je “alarmantan podatak” da je broj radnika u prerađivačkoj industriji u ovom entitetu u protekloj godini smanjen za 4.000, dok je za 600 ljudi porastao u javnom sektoru.
-Mladi odlaze i ovaj trend u budućnosti neće biti bolji, bit će samo gore. Uslijed nedostatka broja radnika, kompanije iz BiH se šire ili prebacuju poslovanje pa i radnike u Hrvatsku, koja je u EU i nudi velike poticaje, ili Srbiju koja također daje ozbiljne podsticaje. Ovdje nemate ništa, ni podsticaje niti radnike, kazao je Smailbegović za RSE.
Za evropski prosjek fali 200.000 radnika
Dodaje da je na biroima za zapošljavanje u Federaciji BiH zvanično oko 260.000 nezaposlenih, a da “možda četvrtina traži posao, ostali su tu radi zdravstvenog osiguranja ili rade nacrno”.
Smailbegović kaže da BiH ima 1,2 radnika na jednog penzionera, a da je prosjek u Evropskoj uniji 1,8 radnika na jednog penzionera.
-Mi da bismo stigli evropski prosjek, moramo zaposliti 200.000 radnika samo u Federaciji. Mi niti imamo gdje zaposliti tolike radnike niti imamo koga zaposliti, kaže Smailbegović za RSE.
Poslodavci kažu da su kvote za zapošljavanje stranih radnika male, ali većim problemom smatraju “birokratizirane procedure”.
Kažu da procedura, za razliku od Hrvatske gdje to traje dvije-tri sedmice, u BiH traje i godinu dana, pa u međuvremenu odustaju i radnici i kompanije.
Kako se isplaćuju penzije u BiH?
U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionirao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika trebaju uplaćivati doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za mirovine namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
Isplata penzija je tako osigurana, ali manje novca ostaje za razvojne projekte i druge svrhe. Istovremeno se entiteti zadužuju za desetke miliona maraka svakog mjeseca kako bi popunili budžetske deficite ili vratili prethodne kredite.
Prema zvaničnim podacima ustupljenim Radiju Slobodna Evropa, entitetima svake godine nedostaje oko 16 posto novca potrebnog za isplatu penzija, invalidnina i ostalih prava.
U prvih sedam mjeseci 2024. godine razlika između uplaćenih doprinosa u Federaciji BiH i isplaćenih mirovina za oko 451.000 korisnika iznosila je oko 285 miliona KM.
Među najvećim stavkama za koje je nedostajući novac namiren od drugih poreza su mirovine za sudionike rata u periodu od septembra 1991. do decembra 1995. godine, kojima je u prvih sedam mjeseci 2024. godine isplaćeno oko 150 miliona KM.
U istom periodu su za isplatu redovnih (starosnih) penzija nedostajala oko 44 miliona KM.
U Republici Srpskoj slična je situacija. U prvih sedam mjeseci od drugih poreza nadomješteno je više od 100 miliona eura kako bi se isplatile penzije i druga prava za oko 286.500 korisnika.
“Rupa” sve veća
-Ta “rupa” će svake godine biti veća, kaže za RSE Faruk Hadžić, dekan i profesor ekonomije na sarajevskom Univerzitetu SSST.
Hadžić kaže da su u Federaciji BiH rađene projekcije do 2032. godine i da su pokazale da, ako se u ovom entitetu do te godine zaposli novih 60.000 radnika, da će spomenuti minus iznositi oko milijardu maraka.
-Da bi taj minus ostao u današnjim ‘održivim’ okvirima, samo u Federaciji BiH se mora stvoriti 126.000 novih radnih mjesta do 2032. godine, kazao je Hadžić za RSE.
Entiteti ove minuse planiraju u budžetima.
Federacija je za 2024. godinu planirala da će prihodi od doprinosa biti oko tri milijarde KM, a izdaci za penzije oko 3,6 milijardi KM tako da će od drugih poreza u 2024. godini biti nadomješteno oko 500 miliona KM.
Republika Srpska planira u 2024. godini prikupiti oko milijardu i po KM od doprinosa, za penzije isplatiti oko milijardu i 820 miliona KM, a oko 295 miliona KM bit će osigurano od drugih poreza.
Budžet Republike Srpske za ovu godinu iznosi oko 6 milijardi KM, a Federacije BiH oko 7,6 milijardi KM.
Da bi pokrile planirani deficit u budžetima, iz kojih se isplaćuju i penzije, vratili ili refinancirali postojeća zaduženja, FBiH i RS se planiraju tokom 2024. godine na domaćem i stranom tržištu zadužiti po milijardu KM.
Ukupan dug Federacije BiH iznosio je oko 6,64 milijarde eura, a Republike Srpske oko 6,22 milijardi eura krajem 2023. godine.
Kako žive penzioneri?
Prosječna plaća isplaćena u julu u Federaciji BiH iznosila je oko 1.380, a u RS-u oko 1.460 KM. U Federaciji BiH prosječna penzija iznosi oko 740, a u drugom entitetu, Republici Srpskoj oko 600 KM.
Sindikati procjenjuju da mjesečna “potrošačka korpa” za četveročlanu porodicu košta oko 3.000 KM.
Predstavnici penzionera kažu da ova populacija najčešće prvo plate režijske troškove, zatim lijekove za koje kažu da su najskuplji u regiji jer nisu oslobođeni plaćanja PDV-a, a onda gledaju šta će kupiti da jedu.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza penzionera u Federaciji BiH, ukazuje na podatke Centralne banke BiH prema kojima su personalne doznake iz inozemstva u 2023. godini iznosile oko 3,8 milijardi KM.
.Socijalni mir u BiH održavaju doznake od inozemstva naših ljudi koje je rat tamo otjerao. Te milijarde su uplatila djeca penzionera. Drugačije nema teorije da bi preživjeli, kazao je Mehić za RSE.
Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera u Republici Srpskoj, kaže da su brojni slučajevi gdje djed od penzije hrani svoju djecu i unučad.
-Nama je najbolja pomoć da nam se djeca i unučad zaposle, rade i uplaćuju doprinose, kazao je Trifunović za RSE.
Institucije nemaju točan broj ljudi koji u BiH primaju penzije zarađene u inozemstvu. Prema podacima Centralne banke BiH o novčanim transakcijama s inozemstvom, u tu svrhu je uplaćeno oko milijardu i 380 miliona KM tokom 2023. godine.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
