Zašto boravak u vodi “resetuje” misli i čuva pamćenje

Plivanje za um može biti jednako djelotvorno kao i za tijelo. Zvukovi pod vodom postaju prigušeni, gravitacija popušta, a ritam zaveslaja i disanja preuzima kontrolu nad mislima. Dok tijelo pluta, mozak prolazi kroz procese koji mogu ublažiti stres, popraviti raspoloženje i podstaći kognitivne funkcije.

Iako nauka još prikuplja sve dokaze, dosadašnja istraživanja potvrđuju da boravak u vodi ima specifične biološke i psihološke prednosti koje je teško postići vježbanjem na suhom, piše FitforFun.

Šta se dešava u tijelu dok smo u vodi? Čim uđemo u vodu, na tijelo djeluje hidrostatski pritisak. On olakšava povratak venske krvi iz ruku i nogu prema srcu, dok uzgon eliminiše pritisak na zglobove i kičmu.

Istovremeno, mjerenja bilježe promjene u prokrvljenosti pojedinih regija mozga. Kao aerobna aktivnost, plivanje može pokrenuti lučenje moždanog neurotrofnog faktora (BDNF) — ključnog proteina zaduženog za zaštitu nervnih ćelija, sinaptičku plastičnost i procese učenja.

Bolje pamćenje i fokus u starijoj dobi

Konkretne kognitivne koristi potvrđuje i studija tima istraživača predvođenog dr. Abou-Destom, objavljena u bazi National Library of Medicine. Istraživanje je obuhvatilo osobe u dobi od 65 do 80 godina, a rezultati su pokazali da su redovni plivači ostvarili znatno bolje rezultate na testovima izvršnih funkcija u odnosu na neaktivne vršnjake.

Zabilježene su prednosti u radnom pamćenju, kognitivnoj fleksibilnosti i kontroli automatskih reakcija i boljoj koncentraciji.

Autori studije, doduše, naglašavaju oprez: plivanje ne čini čovjeka preko noći „bržim u glavi“ niti automatski ubrzava obradu informacija, ali predstavlja snažnu podršku održavanju pažnje i mentalne bistrine u zrelijim godinama.

Meditacija u pokretu: Zašto bazen smanjuje anksioznost

Ujednačeni pokreti i svjesno disanje u vodi kod mnogih plivača izazivaju takozvano stanje zanesenosti. U tom trenutku pažnja je potpuno usmjerena na trenutni pokret, dok se svakodnevne brige povlače.

Psihološka istraživanja bilježe smanjenje simptoma blage depresije i anksioznosti kod osoba koje redovno posjećuju bazen. Taj učinak ne dolazi samo od hemijskih procesa u tijelu:

Idealna rekreacija za osjetljive zglobove

Za razliku od trčanja ili rada s utezima, plivanje gotovo u potpunosti uklanja rizik od naglih udaraca na kukove i koljena. Zbog toga je voda idealan prostor za osobe s viškom kilograma, one koji se oporavljaju od povreda ili starije osobe koje se plaše pada i gubitka ravnoteže.

Ipak, stručnjaci napominju da plivanje ne može u potpunosti zamijeniti vježbe snage koje su neophodne za gustoću kostiju. Zato se preporučuje kao dopuna.

Opće zdravstvene smjernice preporučuju između 150 i 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično. Za početak i vidljive efekte na raspoloženje dovoljno je već dva puta sedmično odvojiti po 20 do 30 minuta laganog plivanja, uz postepeno prilagođavanje tempa vlastitim mogućnostima.

Izvor: Agencije