Sezona komaraca donosi i povećan rizik od infekcije virusom Zapadnog Nila, koji se posljednjih sedmica ponovo širi u više evropskih zemalja. Iako većina zaraženih nema nikakve simptome, kod pojedinih osoba može se razviti bolest slična gripi, dok virus u rijetkim slučajevima može zahvatiti mozak i moždane ovojnice te izazvati ozbiljne komplikacije.
Virus Zapadnog Nila pripada porodici flavivirusa. Prvi put je izoliran 1937. godine iz krvi žene iz ugandske provincije Zapadni Nil, po kojoj je i dobio ime. Osim ljudi, može zaraziti ptice, komarce, konje i druge sisavce.
U prirodi virus prvenstveno kruži između komaraca i ptica. Ljudi i konji smatraju se takozvanim slijepim ulicama infekcije, jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna da bi se komarac zarazio i potom nastavio širiti bolest.
Širenje Evropom
Infekcije virusom Zapadnog Nila najčešće se pojavljuju tokom kasnog ljeta i početkom jeseni, kada su komarci najaktivniji.
Prema podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti, do 21. augusta u Evropi je evidentirano 625 lokalno stečenih slučajeva u 12 zemalja. Najviše oboljelih prijavljeno je u Italiji, Grčkoj i Španiji, dok su infekcije zabilježene i u Srbiji, Albaniji, na Kosovu i u Hrvatskoj.
Posebno ozbiljna situacija je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su potvrđena 44 slučaja, dok je pet osoba preminulo. Većina oboljelih je s područja Skoplja, gdje je početkom augusta proglašena epidemija. Virus je pronađen i kod uginulog gavrana, što potvrđuje njegovu prisutnost među pticama, koje predstavljaju prirodni rezervoar virusa.
Način prijenosa
Virus se na ljude najčešće prenosi ubodom zaražene ženke komarca. Komarac se zarazi nakon što ubode zaraženu pticu, najčešće divlju pticu selicu.
Virus je pronađen u brojnim vrstama komaraca, a najčešće među onima iz roda Culex, kao i kod pojedinih vrsta iz rodova Aedes i Anopheles.
Virus Zapadnog Nila ne prenosi se uobičajenim kontaktom s oboljelom osobom. Također, nema dokaza da ga prenose krpelji ili drugi insekti.
Rijetki slučajevi
U veoma rijetkim slučajevima virus se može prenijeti transfuzijom krvi, transplantacijom organa ili s trudnice na fetus preko posteljice. Budući da se darovana krv testira na prisustvo virusa, rizik od zaraze transfuzijom veoma je nizak.
Ubod zaraženog komarca ne znači nužno da će se kod osobe razviti bolest. Većina zaraženih nema nikakve simptome.
Ako se bolest ipak pojavi, prvi simptomi najčešće se razvijaju između tri i 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.
Najčešći simptomi
Velika većina zaraženih neće imati nikakve tegobe niti će znati da je bila izložena virusu.
Procjenjuje se da približno jedna od pet zaraženih osoba razvije groznicu Zapadnog Nila, odnosno blažu bolest koja podsjeća na gripu.
Najčešći simptomi su:
- povišena tjelesna temperatura
- glavobolja
- bolovi u tijelu
- umor
- kožni osip, najčešće na trupu
- povećani limfni čvorovi
- bolovi ili oticanje zglobova
Budući da su ove tegobe slične simptomima drugih virusnih infekcija, blaži slučajevi često ostaju neprepoznati.
Neurološke komplikacije
Kod manjeg broja zaraženih virus može prijeći krvno-moždanu barijeru i zahvatiti centralni nervni sistem. U takvim slučajevima može doći do razvoja meningitisa, encefalitisa ili meningoencefalitisa.
Procjenjuje se da se teži oblik bolesti razvije kod približno jedne od 150 zaraženih osoba.
Simptomi ozbiljnog neurološkog oboljenja mogu uključivati:
- snažnu glavobolju
- visoku temperaturu
- ukočenost vrata
- zbunjenost ili dezorijentiranost
- poremećaj svijesti
- izrazitu pospanost
- slabost mišića
- drhtanje
- konvulzije
- paralizu
- komu u najtežim slučajevima
Teški oblici bolesti mogu ugroziti život pacijenta i zahtijevaju hitno bolničko liječenje.
Rizične grupe
Virusom Zapadnog Nila može se zaraziti svaka osoba, ali se ozbiljniji oblici bolesti češće razvijaju kod starijih, posebno kod osoba starijih od 50 godina.
Povećan rizik imaju i osobe oslabljenog imuniteta, među kojima su oboljeli od pojedinih vrsta raka i pacijenti koji koriste imunosupresivnu terapiju.
Većina osoba kod kojih se razvije blaži oblik bolesti potpuno se oporavi, iako umor i slabost kod nekih pacijenata mogu trajati duže.
Postavljanje dijagnoze
Ako ljekar posumnja na infekciju virusom Zapadnog Nila, može zatražiti analizu krvi kojom se utvrđuje prisustvo antitijela na virus.
Kod pacijenata sa simptomima koji ukazuju na zahvaćenost centralnog nervnog sistema može se uraditi lumbalna punkcija, odnosno analiza cerebrospinalne tečnosti.
Rezultati tih pretraga, zajedno sa simptomima i podacima o mogućoj izloženosti komarcima, pomažu u postavljanju dijagnoze.
Liječenje bolesti
Za infekciju virusom Zapadnog Nila ne postoji poseban lijek niti specifična antivirusna terapija.
Kod blažih oblika bolesti primjenjuje se simptomatsko liječenje, koje je usmjereno na ublažavanje tegoba. Pacijentima s težim oblikom bolesti potrebno je bolničko liječenje i intenzivna potporna terapija.
Ona može uključivati:
- intravensku primjenu tečnosti
- pomoć pri disanju, uključujući upotrebu respiratora
- liječenje i sprečavanje drugih infekcija
- intenzivnu medicinsku i sestrinsku njegu
Vakcina protiv virusa Zapadnog Nila za ljude trenutno ne postoji, zbog čega je sprečavanje uboda komaraca najvažnija mjera zaštite.
Ubod nije zaraza
Osobe koje je ubo komarac ne trebaju se samo zbog toga testirati na virus Zapadnog Nila. Većina uboda ne dovodi do infekcije, dok većina zaraženih nema simptome ili razvije samo blaže tegobe.
Ljekaru se treba javiti ako se nakon uboda pojave povišena temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, zbunjenost, slabost mišića, poremećaj svijesti ili izražena osjetljivost očiju na svjetlost.
Pojava ozbiljnih neuroloških simptoma zahtijeva hitnu ljekarsku procjenu.
Mjere zaštite
Budući da vakcina ne postoji, najbolji način zaštite jeste smanjivanje mogućnosti uboda komaraca. Tokom perioda njihove pojačane aktivnosti preporučuje se:
- nositi duge hlače, majice dugih rukava i čarape, posebno od sumraka do zore
- koristiti repelente koji sadrže DEET, ikaridin, IR3535 ili druge odobrene aktivne sastojke
- izbjegavati područja s visokom travom, korovom i gustom vegetacijom kada je to moguće
- postaviti zaštitne mreže na prozore i vrata
- koristiti mreže protiv komaraca tokom kampiranja
- ukloniti stajaću vodu iz okoline doma
- redovno prazniti posude, kante, tanjire ispod saksija, dječije bazene i druge spremnike s vodom
- repelente koristiti u skladu s uputama proizvođača
- ne nanositi repelente na rane, nadraženu kožu ili dijelove tijela prekrivene odjećom
- kod djece koristiti proizvode primjerene njihovoj dobi i paziti da repelent ne dospije u oči ili usta
Kada tražiti pomoć
Većina infekcija virusom Zapadnog Nila prolazi bez simptoma ili uz blažu bolest. Ipak, visoka temperatura praćena jakom glavoboljom, ukočenim vratom, zbunjenošću, poremećajem svijesti, slabošću mišića, drhtanjem, konvulzijama ili paralizom zahtijeva hitnu ljekarsku procjenu.
Sam ubod komarca ne znači da je osoba zaražena. Međutim, zbog mogućnosti razvoja ozbiljnih neuroloških komplikacija važno je na vrijeme prepoznati upozoravajuće simptome i potražiti medicinsku pomoć.
NAPOMENA: Ovaj sadržaj je možda pod autorskim pravima. Sadržaje sa ove web stranice je dozvoljeno kopirati i prenositi, ali sa obavezom postavljanja linka na originalni post koji se preuzima. Nije dozvoljeno mijenjati sadržaj preuzetog teksta, što uključuje kako samu strukturu teksta i podnaslove tako i naslov teksta. Stavovi i izjave autora sadržaja nisu nužno i stajalište Uredništva Tuzla-X.com. Više informacija o navedenom naći ćete u odjeljku Uslovi korištenja. © 2023, Tuzla-X.com. Sva prava pridržana!
